Edukativna platforma o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine
100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine
Koratar la mortaža, nešto poput generalne probe smrti
Da li ste nekada poželjeli da ste sa na vrijeme oprostili od drage osobe koja je otišla na vječni počinak? Jedan stari sefardski običaj, koratar la mortaža, praktikovan u Sarajevu, upravo je to omogućavao. Bila je to svojevrsna generalna proba smrti ili njena pretpremijera.
Budući da je svako rođen da bi umro, Jevreji smrt prihvataju sa strpljenjem i kao najprirodniju stvar. Da li ste nekada poželjeli da ste sa na vrijeme oprostili od nekoga dragog…
Grob pravednika Moše Danona, mjesto hodočašća
Da li ste znali da se jedino svetilište Jevreja u Evropi nalazi u Bosni i Hercegovini, u mjestu Krajišina nedaleko od Stoca? To je grob rabina Moše Danona. Do Drugog svjetskog rata, poslije Zapadnog zida, bilo je to najznačajnije mjesto hodočašća koje su pohodili evropski Jevreji.
Moše Danon bio je glavni sarajevski rabin koji je proučavanjem i praktikovanjem kabale postigao ugled svete, čudotvorne osobe. Njemu se lokalno jevrejsko stanovništvo obraćalo za pomoć i savjet u neizvjesnim životnim trenucima…
Moše Atijas alias Zeki efendija
Da bi se danas neko smatrao poliglotom, mora govoriti pet ili više jezika. U 19. stoljeću jedan rođeni sarajlija, Jevrej, govorio je osam.
Moše Atijas poznatiji kao Zeki-efendija Rafaelović jedna je od najistaknutijih ličnosti među bosanskim Sefardima. Njegova su postignuća uveliko unaprijedila jevrejski kulturni život. Rodio se u Sarajevu 1845. godine u jednoj od najstarijih i najpoznatijih sarajevskih sefardskih porodica…
Živjeli mladenci – kume plati cipelu
Evo kako je u prošlosti izgledalo vjenčanje kod bosanskohercegovačkih katolika! Prošnja se obavi subotom uvečer, a u nedjelju ujutro vjernici idu u crkvu na pokaz prstena. Na sam dan vjenčanja, svatovi kreću po mladu uz naknadu i kićenje. Nakon crkvenog izlaganja značenja sakramenta ženidbe, kreće veselje gdje se uz muziku, hranu i piće zvanice zabavljaju i uživaju…
Priča o šarenim uskršnjim radostima
Najveći kršćanski blagdan kojem se raduju i pripradnici drugih religija u Bosni i Hercegovini jeste Uskrs – dan Uskrsnuća Isusa Krista. Najmlađi se posebno raduju Velikim danima prije Uskrsa (Četvrtak, Petak i Subota) kada se praktikuje kuhanje i bojenje jaja. Jedan od načina ukrašavanja jaja jeste pomoću najlonske čarape koja se potapa u lučinu, raznih trava, lišća i drveta (ponajviše od šljive)…
Olovsko hodočašće čudesnih ozdravljenja
Jedno od bosankohercegovačkih hodočašća gdje ljudi mole za ozdravljenje se nalazi u Olovu – riječ je o crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Na ovom lokalitetu se od 14. stoljeća nalaze katolički vjerski objekti, što ga čini jednim od najstarijih svetišta u Bosni i Hercegovini. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi kada se za ovo mjesto i Gospu olovsku pročulo kao za mjesto gdje su čuda moguća – pretpostavka je da je to bilo prije 17. stoljeća…
Priča o putu svete knjige od rukopisa do police
Čuvanje svete knjige u islamu koja se zove Kur’an u Bosni i Hercegovini prema svetoj knjizi, koja je prema islamskom učenju, objavljena posljednjem poslaniku Muhammedu? U jeziku muslimana koji žive u Bosni i Hercegovini se umjesto glagola „čitati“ uz riječ Kur’an koristi glagol „učiti“. Prvi prijevod Kur’ana na našem govornom području je sa francuskog jezika napravio svećenik Mićo Ljubibratić, u Beogradu, 1895. godine. Prevođenje Kur’ana je, zbog kompleksnosti arapskog jezika i stilske posebnosti ove knjige, veliki izazov kojim su se u Bosni i Hercegovini bavili brojni učenjaci. Kur’an se čuvao usmenim i pismenim putem…
Svi zvukovi i mirisi svetog mjeseca Ramazana
U Bosni i Hercegovini se kroz historiju na različite načine oglašavao početak i prestanak ramazanskog, muslimanskog posta. Oglašavanje je podrazumijevalo, ne samo informisanje građana oko vremena u kojem traje post, već i oko svih drugih ramazanskih rituala. Ramazan je za muslimane mnogo više od zabrane konzumiranja hrane u periodu od zore do zalaska sunca: to je mjesec u kojem se važnost pridaje čistoći tijela, misli i njegovanju lijepih međuljudskih odnosa. Ovako je to nekada izgledalo…
Određivanje molitvenog vremena
Zašto nam je važno mjeriti vrijeme? Mjerenje vremena u islamu je važno zbog toga što su vjerski obredi vremenski precizirani. U bosanskom jeziku za obavljanje molitve se koristi riječ „klanjanje“. Namaz se obavlja pet puta dnevno, prema odrednicama koje prate lunarno (mjesečevo) računanje vremena. Početak namaza se danas oglašava ezanom. Osobe koje se bave mjerenjem i računanjem vremena se zovu muvekiti. Oni su morali poznavati osnove astronomije i matematike…