RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Da li znate kako je povezan sveti Ilija sa izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija"?

Umjetničko djelo venecijanskih majstora iz 17 st. nalazi se u Franjevačkom samostanu sv. Katarine u Kreševu. Fotografija, Esad Hadžihasanović
Home Običaji Kako je sv. Ilija postao zaštitnik Bosne?
Fotografija Crkve Sv. Ante Padovanskog, foto Esad Hadžihasanović
Crkva svih Sarajlija – Crkva Sv. Ante Padovanskog
Back to products
Fotografija ahdname koja se čuva u Franjevačkom samostan "Duha Svetoga" u Fojnici, arhiv Franjevačke teologije Sarajevo.
Ahdnama – političko jamstvo

Kako je sv. Ilija postao zaštitnik Bosne?


Sveti Ilija je starozavjetni svetac i priča o njemu je prisutna u svim monoteističkim religijama na tlu Bosne i Hercegovine. Sveti Ilija je kršćanska zamjena za staroslavenskog (paganskog) Boga – gromovnika Peruna, pa se ovaj svetac često u likovnoj umjetnosti prikazuje kao zapovjednik gromovima i kiši, i naziva Ilija Gromovnik. Biskup fra Pavao Dragičević (1694- 1773), poznat i po popisivanju katoličkog stanovništva u tadašnjem Bosanskom pašaluku, tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija Prorok slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva, što mu je i odobreno 1752. godine. Proslava sv. Ilije se organizira 20. jula u brojnim katoličkim župama i samostanima Bosne i Hercegovine. Fratri su znali u šali narodu govoriti da sv. Ilija nije zapovjedni blagdan i da nije zabranjeno raditi, ali: “Nek radi ko smije!”

Saznaj više

Kod pravoslavaca se ova proslava naziva Ilindan i obilježava se 2. avgusta, a među muslimanima je poznata kao Aliđun i obilježava se na isti datum.

Interesantna je turska izvedenica naziva praznika – Aliđun. Vlastito ime Ali(ja) je muslimanska inačica za kršćanskog Iliju, a riječ gün na turskom znači dan. Jednostavnim prevođenjem Ilindana u Aligun ili Aliđun, muslimani nisu htjeli da prikriju njegovo porijeklo. To su potvrđivali izrekom: “Do podne Ilija, od podne Alija”. Uz dan ovog sveca vežu se mnoga narodna vjerovanja te priređuju slavlja i vašari.

Poznate aliđunske proslave održavale su se u Gerzovu, u općini Šipovo, pored turbeta čuvenog bošnjačkog epskog junaka Alije Đerzeleza, što, također, upućuje na spomenutu povezanost imena Ilija i Alija. Muslimani Sarajeva imali su običaj da na taj dan rano ujutro odlaze na Trebević, gdje su do mrklog mraka jeli, pili, pjevali i igrali kola, veseleći se na različite načine.

Izvori i literatura

Martić, Zvonko. 2014. “Sveti Jure i sveti Ilija u pučkoj pobožnosti katolika u Bosni i Hercegovini”. Svjetlo riječi.

Skoko, Iko. 2012. “Sveti Ilija – zaštitnik Bosne i Hercegovine”. Večernji list. 21. august.

Categories: Običaji, Suživot Tags: Običaji, Suživot
Share:
  • Additional information
Additional information
Priče o Naslijeđu

Običaji, Suživot

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Da li znate kako je povezan sveti Ilija sa izrekom: "Do podne Ilija, od podne Alija"?