RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
“Onaj ko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet."
Fotografija je snimljena u Sarajevu, ispred hotela Central, 1941. godine. Prikazuje kako Zejneba Hardaga, uprkos svim zabranama i upozorenjima, prilikom prolaska kontroliranim sarajevskim ulicama svojom maramom skriva žutu traku na lijevoj ruci Rivke Kavilo. Muzej Jevreja BiH.
Obilježja koja su Jevreji bili primorani nositi tokom Drugog svjetskog rata. Zbirka trodimenzionalnih predmeta, Historijski muzej Bosne i Hercegovine.
Obilježja koja su Jevreji bili primorani nositi tokom Drugog svjetskog rata. Zbirka trodimenzionalnih predmeta, Historijski muzej Bosne i Hercegovine.
Home Dobročinstvo Pravednici među narodima
Stolica za obrezivanje. Muzej Jevreja BiH.
Berit mila - obrezivanje kao savez Boga i Jevreja
Back to products
Sarajevski Jevreji, hodočasnici na grobu Rav Moše Danona. Stolac, 28. juni 1929. godine. Jevrejska opština Sarajevo.
Grob pravednika Moše Danona, mjesto hodočašća

Pravednici među narodima


Pred početak Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je živjelo oko 14 500 Jevreja. Uspostavljanjem fašističke vlasti u našoj zemlji antisemitizam postaje službena državna politika, a dojučerašnje komšije Jevreji preko noći su postali „rasni neprijatelji“. Rasne odredbe, protuvjerski zakoni i drugi diskriminirajući propisi i akti, zakonski su legalizirali progon i ubijanje Jevreja. Proživljavali su surovo i nehumano postupanje, a njihova imovina bila je konfiskovana i opljačkana. Masovno su internirani u koncentracione logore, logore smrti, u kojima je ubijeno oko 70% ukupne bosanskohercegovačke jevrejske populacije.

Oni koji su uspjeli preživjeti, preživjeli su najvećim dijelom zahvaljujući pomoći njihovih sugrađana i komšija. Uprkos strogim zabranama koje su bile na snazi i upozorenjima da će svako ko skriva ili pomaže Jevrejima biti ubijen, u njihovom spašavanju učestvovali su bosanski franjevci, organizacija El Hidaje, te ljudi različitih nacionalnosti i religija. Rizikujući vlastiti život, oni nisu spašavali Jevreje, već svoje komšije i prijatelje. Jedan od primjera te nadljudske hrabrosti je porodica Hardaga iz Sarajeva. Uprkos činjenici da se centar Gestapoa nalazio u blizini njihove kuće, porodica Hardaga je u svoj dom primila jevrejsku porodicu Kavillo, te je tako spasila od sigurne smrti. Zahvaljujući ovoj muslimanskoj porodici, svi članovi porodice Kavillo preživjeli su Drugi svjetski rat. Zbog svoje požrtvovanosti u spašavanju porodice Kavillo, članovi porodice Hardaga odlikovani su medaljom Pravednika među narodima. Ovu ponosnu titulu i priznanje, koje država Izrael dodjeljuje ljudima koji su u vrijeme Drugog svjetskog rata, rizikujući vlastite živote, spašavali Jevreje, u Bosni i Hercegovini imaju 53 osobe. Na medalji je ispisan tekst: “Onaj ko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet.“

Postoji i inicijativa da se grad Cazin proglasi Gradom pravednika zbog njegovog kolektivnog aktivnog spašavanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Saznaj više

Grad Cazin kolektivno je učestvovao u skrivanju Jevreja, koji su tokom Drugog svjetskog rata pobjegli iz koncentracionog logora Bukovača u blizini Bihaća. Pored toga, mnoge druge jevrejske izbjeglice su u njemu bile dobro primljene i zbrinute. Naročito veliku moralnu pomoć Jevrejima su pružali članovi porodice Pozderac, koji su otvoreno ispoljavali svoje neslaganje sa nasiljem koje je nad njima provođeno. Ni mjesne vlasti nisu nad njima provodile teror kakav je bio na snazi u ostatku države. U Cazinu Jevreji nisu proganjani, niti su morali nositi žute trake sa slovom Ž. Njihovo kretanje u ovom gradu nije bilo ograničeno, a vlasti su ih čak obavještavale o najavljenom dolasku vojske iz Bihaća, kako bi se na vrijeme mogli sakriti. Članovi porodice Pozderac proglašeni su Pravednicima među narodima Bosne i Hercegovine.

Kao narod koji se nakon holokaustaOd grčke riječi potpuno spaljen. Danas se u svijetu ovaj termin koristi za genocid nad Jevrejima za vrijeme Drugog svjetskog rata našao gotovo pred istrebljenjem, nakon Drugog svjetskog rata Jevreji u Bosni i Hercegovini, Sefardi i Aškenazi, poništili su sve razlike koje su ih do tada dijelile. Ukidaju se zasebne, te osnivaju nove zajedničke jevrejske općine. Nekada isključivo aškenaški hram na lijevoj obali Miljacke u Sarajevu, danas je zajednički i jedina je aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini.

Izvori i literatura

Hasanhodžić Anisa; Rustemović Rifet. 2015. Tragovima naših komšija: Jevreji u Bosni i Hercegovini i holokaust. Sarajevo.

Londrc, Benjamina. 2017. Pravni polažaj jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine. Sarajevo.

Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2008. Kad su komšije bili ljudi. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2014. Holokaust u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2013. Velika avlija – duša i srce sefardskog Sarajeva. U: Sarajevo moj grad. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Categories: Dobročinstvo, Suživot Tags: Dobročinstvo, Suživot
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Cazin, Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Dobročinstvo, Suživot

Vremeplov

XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

“Onaj ko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet.“