Pravednici među narodima

Pred početak Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je živjelo oko 14 500 Jevreja. Uspostavljanjem fašističke vlasti u našoj zemlji antisemitizam postaje službena državna politika, a dojučerašnje komšije Jevreji preko noći su postali „rasni neprijatelji“. Rasne odredbe, protuvjerski zakoni i drugi diskriminirajući propisi i akti, zakonski su legalizirali progon i ubijanje Jevreja. Proživljavali su surovo i nehumano postupanje, a njihova imovina bila je konfiskovana i opljačkana. Masovno su internirani u koncentracione logore, logore smrti, u kojima je ubijeno oko 70% ukupne bosanskohercegovačke jevrejske populacije.

Oni koji su uspjeli preživjeti, preživjeli su najvećim dijelom zahvaljujući pomoći njihovih sugrađana i komšija. Uprkos strogim zabranama koje su bile na snazi i upozorenjima da će svako ko skriva ili pomaže Jevrejima biti ubijen, u njihovom spašavanju učestvovali su bosanski franjevci, organizacija El Hidaje, te ljudi različitih nacionalnosti i religija. Rizikujući vlastiti život, oni nisu spašavali Jevreje, već svoje komšije i prijatelje. Jedan od primjera te nadljudske hrabrosti je porodica Hardaga iz Sarajeva. Uprkos činjenici da se centar Gestapoa nalazio u blizini njihove kuće, porodica Hardaga je u svoj dom primila jevrejsku porodicu Kavillo, te je tako spasila od sigurne smrti. Zahvaljujući ovoj muslimanskoj porodici, svi članovi porodice Kavillo preživjeli su Drugi svjetski rat. Zbog svoje požrtvovanosti u spašavanju porodice Kavillo, članovi porodice Hardaga odlikovani su medaljom Pravednika među narodima. Ovu ponosnu titulu i priznanje, koje država Izrael dodjeljuje ljudima koji su u vrijeme Drugog svjetskog rata, rizikujući vlastite živote, spašavali Jevreje, u Bosni i Hercegovini imaju 53 osobe. Na medalji je ispisan tekst: “Onaj ko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet.“

Postoji i inicijativa da se grad Cazin proglasi Gradom pravednika zbog njegovog kolektivnog aktivnog spašavanja Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.