RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Znate li da je hebrejski jezik jedini u historiji čovječanstva umro kao govorni jezik, pa oživio?
Zbirka Jozefa Cadika, pisana na ladino jeziku raši pismom. Beograd, bez datacije. Iz privatne arhive Elija Taubera.
Home Svete knjige Ladino, sefardski jezik knjige
Sahrana pobožnog Jevreja u Sarajevu 1981. godine. U: katalog izložbe “Izgubljeni sefardski svijet zapadnog Balkana“, 2018.
Koratar la mortaža, nešto poput generalne probe smrti
Back to products
Razglednica Tuzle iz austro-ugarskog perioda sa aškenaškim templom. Zbirka fotografija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Aškenazi - evropski dašak Tuzle

Ladino, sefardski jezik knjige


Znate li da je hebrejski jezik jedini u historiji čovječanstva umro kao govorni jezik, pa oživio? Jevreji ga smatraju svetim jezikom, ne zbog toga što je uskrsnuo, nego što je njim napisana većina Starog zavjetaNaziv za zbirku spisa koje Jevreji i hrišćani smatraju svetim, a koji se sastoji od knjiga Svetog zakona, historije, proroštva i poezije. Smatra se rječju Božijom, te se kao takva knjiga naziva Svetim pismom. Upravo u svetosti hebrejskog pisma i činjenici da se nije smio mijenjati prilikom prevoda, počiva povijest ladino jezika.

Ladino je jedan od jezika Sefarda u Bosni i Hercegovini, ali ne onaj kojim su govorili u svakodnevnom životu, nego jezik koji se upotrebljavao samo u prevodima svetih knjiga. Nastao je u Španiji. Njegov naziv potiče iz latinskog jezika i označava onog koji zna španski. U 13. stoljeću već dobar dio španskih Jevreja nije govorio hebrejskim jezikom, pa je svete knjige trebalo prevesti na španski jezik. Prevodioci Starog zavjeta vjerno su slijedili jevrejski original, koji se zbog svetosti nije smio mijenjati. Religiozni tekstovi su se prevodili bukvalno od riječi do riječi. Vodilo se računa samo o hebrejskoj sintaksi, dok je španska gramatika potpuno zanemarivana. Tako je nastao ladino jezik, kao proizvod doslovnog prevoda hebrejskog jezika na španski. Danas se najjednostavnije može objasniti kao španski jezik sa hebrejskom sintaksom, koji se piše raši pismom. Iako je na španskom, duša ovog jezika je na hebrejskom. Kako vjerno odražava sveti hebrejski jezik, za Sefarde on ima polusveto značenje. Sefardisti ga još nazivaju „jezik kopija“ ili „jezik otisak“.

Ovaj jezik sa Sefardima je došao u Bosnu i Hercegovinu, gdje je korišten u jevrejskim vjerskim školama sve do Drugog svjetskog rata. Dugo vremena bilo je prisutno mišljenje da je to govorni jezik Sefarda, no studije i analize pokazale su da se ladino veoma razlikuje od jezika svakodnevnog govora – sarajevskog điđoa.

Saznaj više

Raši pismo je inačica pisma hebrejskog jezika. Nastalo je u sefardskim štamparijama Venecije u 15. stoljeću.

Jezik kojim su Sefardi u Bosni i Hercegovini govorili u svakodnevnom životu zvao se judeošpanski ili sarajevskim žargonom điđo. To je u osnovi jezik srednjovjekovne Španije, koji se pod utjecajem sredina u koje su se Sefardi doseljavali mijenjao i dopunjavao. U njemu ima i hebrejskih i talijanskih riječi, a specifičnost sarajevskog điđa je nekoliko stotina turcizama. Ovim jezikom do Drugog svjetskog rata u Sarajevu je govorio svaki peti stanovnik, a posebno je bio živ na Bjelavama, gdje su se djeca s lakoćom igrala i dovikivala na jeziku na kojem je napisan “Don Kihot“.
Jezik kojim su govorili Aškenazi zvao se jidiš. To je hebrejski jezik, kombiniran sa starogermanskim, ruskim i ostalim jezicima zemalja u kojima su Aškenazi živjeli. Na jezik Aškenaza u Bosni i Hercegovini utjecali su slavenski jezici.

Izvori i literatura

Kamhi, David. 2016. O jeziku sefardskih Jevreja. Sarajevo.

Papo, Eliezer. 2010/2011. Priče iz života sarajevskih Sefarda. U: Časopis Behar. br. 98. Zagreb. (http://www.kdbhpreporod.hr/arhiv/Behar-98.pdf)

Podgora, Lejla. 1998. Razvoj sefardske književnosti u BiH. U: Bosniaca br. 3. Sarajevo.

Ravlić, Ivan. 2008. Izložba sakralnih i religioznih eksponata vjera na teritoriju Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Tauber, Eli, ed. 2015. Jevrejskošpanski jezik u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova. Sarajevo.

Category: Svete knjige Tag: Svete knjige
Share:
  • Additional information
Additional information
Priče o Naslijeđu

Svete Knjige

Vremeplov

XVI st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Znate li da je hebrejski jezik jedini u historiji čovječanstva umro kao govorni jezik, pa oživio?