Priča o šarenim uskršnjim radostima

Jedan od najznačajnijih katoličkih blagdana je Uskrs – dan uskrsnuća Isusa Krista. Najmlađi se posebno raduju Velikim danima prije Uskrsa (Veliki četvrtak, petak i subota), kada se prakticira kuhanje i bojenje jaja. Jedan od načina ukrašavanja jaja jeste pomoću najlonske čarape koja se potapa u lučinu, smjesu raznih trava, lišća i drveta (najviše od šljive). Jaja se kuhaju u ljusci crvenog luka, od koje dobiju finu tamniju boju, a na mjestu gdje je prislonjen list ostaje svijetli ukras. Također, ukrašavanje se može raditi voskom tako što se jaja ocrtaju voskom prije kuhanja, a šare se pojave na mjestima gdje se nalazio vosak. Ova metoda šaranja jaja se vrši pomoću takozvanih pisanica – primjerci pisanica se čuvaju u muzejima samostana u Fojnici i Kreševu. Pored bojenja, često se po domaćinstvima organiziraju takmičenja u ‘tucanju’ ili „sudaranju“ jaja – ono jaje koje ostane neoštećeno smatra se pobjedničkim. Ovom običaju se raduju i pripadnici drugih religija, koji povodom ovih blagdana odlaze kod svojih prijatelja, te sa njima sudjeluju u ovom iznimno zanimljivom izazovu. Potkivanje jaja je tehnika dekoriranja jaja metalnim predmetima, karakteristična za katolike u Kreševu. Prema predanju, potkivanje jaja »izmislili« su seoski kovači, kako bi minijaturnim potkovama dokazali svoju vještinu. Proces potkivanja traje oko jedan sat i iziskuje strpljenje i mirnu ruku. Kažu da u Kreševu nema ulaska u brak kovaču koji nije potkovao jaje, jer je time dokazao da je dovoljno dobar, sposoban i vješt da se brine o sebi i svojoj obitelji.