RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Znate li kako se usmenim i pismenim putem čuvaju svete knjige?
Primjerak rukom ispisanog Kur'ana sa pozlatom iz 1861. godine. Čuva se u Historijskom muzeju BiH.
Home Svete knjige Priča o putu svete knjige od rukopisa do police
Careva džamija u Sarajevu sa upaljenim kandiljima. Iz arhiva Kelamu'l Šifa, časopisa tekije Mesudija.
Dolazak nove muslimanske godine
Back to products
Hadžijski kamen iz Bužima, fotografija Vahidin Veladžić.
Od BiH do Arabije: putovanje života

Priča o putu svete knjige od rukopisa do police


Čuvanje svete knjige u islamu, koja se zove Kur’anSveta knjiga muslimana, smatra se izuzetno vrijednim i odgovornim zadatkom. Kakav je odnos muslimana u Bosni i Hercegovini prema svetoj knjizi koja je, prema islamskom učenju, objavljena posljednjem poslaniku Muhammedu? U jeziku muslimana koji žive u Bosni i Hercegovini se umjesto glagola „čitati“ uz riječ Kur’an koristi glagol „učiti“. Prvi prijevod Kur’ana na našem govornom području je sa francuskog jezika uradio svećenik Mićo Ljubibratić u Beogradu 1895. godine. Prevođenje Kur’ana je, zbog kompleksnosti arapskog jezika i stilske posebnosti ove knjige, veliki izazov kojim su se u Bosni i Hercegovini bavili brojni učenjaci. Kur’an se čuvao usmenim i pismenim putem. Ljudi koji usmenim putem čuvaju Kur’an tako što ga znaju napamet nazivaju se hafiziOsoba koja zna Kur'an napamet. Historičar Hamdija Kreševljaković navodi da, iako Sarajevo prednjači s brojem hafiza, u porodici begova Kulenovića u Kulen Vakufu je od davnina bilo bar po nekoliko hafiza, a da se u porodici Muftića u Banjoj Luci također generacijama njegovao hifzProces pamćenja teksta iz Kur'ana, u doslovnom prevodu znači čuvanje, zaštita, pamćenje. Prvi primjerci Kur’ana koji dolaze u naše krajeve pisani su na Istoku. Među muslimanima BiH se vrlo rano razvila umjetnost prepisivanja Kur’ana, koje se često obavljalo u medresamaViša muslimanska vjerska škola. U Foči je krajem 16. stoljeća djelovao i jedan skriptorij. Prepisivanje se ponekad vršilo i u grupi, na posebno prepariranom papiru. Potom su se rukopisi predavali mudželetimaKnjigovesci. Korice su rađene od kože, dok su iluminirani motivi bili nerijetko izvedeni u pozlati. U konačnici je sveta knjiga, često umotana posebnim tkaninama, dolazila na najviše police ili u najznačajnije sehare bosanskohercegovačkih domova. Koliko je važna sveta knjiga u životu bosanskohercegovačkih muslimana pokazuje narodni običaj da se prilikom useljenja u novu kuću prvo unese Kur’an i hljeb.

Izvori i literatura

Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Traljić, Mahmud. 1969. Kur’an u životu bosanskohercegovačkih Muslimana. Sarajevo.

Dobrača, Kasim. 1972. Skriptorij u Foči u XVI stoljeću. U: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke I.

Hangi, Antun. 1907. Život i običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Categories: Islam, Običaji, Svete knjige Tags: Običaji, Svete knjige
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Banja Luka, Foča, Kulen Vakuf, Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Običaji, Svete Knjige

Vremeplov

XVI st., XVII st., XVIII st., XIX st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Znate li kako se usmenim i pismenim putem čuvaju svete knjige?