RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Facebook Instagram
Znate li kako se usmenim i pismenim putem čuvaju svete knjige?
Primjerak rukom ispisanog Kur'ana sa pozlatom iz 1861. godine. Čuva se u Historijskom muzeju BiH.
HomeIslam Priča o putu svete knjige od rukopisa do police
Previous product
Careva džamija u Sarajevu sa upaljenim kandiljima. Iz arhiva Kelamu'l Šifa, časopisa tekije Mesudija.
Dolazak nove muslimanske godine
Back to products
Next product
Hadžijski kamen iz Bužima, fotografija Vahidin Veladžić.
Od BiH do Arabije: putovanje života

Priča o putu svete knjige od rukopisa do police


Čuvanje svete knjige u islamu, koja se zove Kur’an, smatra se izuzetno vrijednim i odgovornim zadatkom. Kakav je odnos muslimana u Bosni i Hercegovini prema svetoj knjizi koja je, prema islamskom učenju, objavljena posljednjem poslaniku Muhammedu? U jeziku muslimana koji žive u Bosni i Hercegovini se umjesto glagola „čitati“ uz riječ Kur’an koristi glagol „učiti“. Prvi prijevod Kur’ana na našem govornom području je sa francuskog jezika uradio svećenik Mićo Ljubibratić u Beogradu 1895. godine. Prevođenje Kur’ana je, zbog kompleksnosti arapskog jezika i stilske posebnosti ove knjige, veliki izazov kojim su se u Bosni i Hercegovini bavili brojni učenjaci. Kur’an se čuvao usmenim i pismenim putem. Ljudi koji usmenim putem čuvaju Kur’an tako što ga znaju napamet nazivaju se hafizi. Historičar Hamdija Kreševljaković navodi da, iako Sarajevo prednjači s brojem hafiza, u porodici begova Kulenovića u Kulen Vakufu je od davnina bilo bar po nekoliko hafiza, a da se u porodici Muftića u Banjoj Luci također generacijama njegovao hifz. Prvi primjerci Kur’ana koji dolaze u naše krajeve pisani su na Istoku. Među muslimanima BiH se vrlo rano razvila umjetnost prepisivanja Kur’ana, koje se često obavljalo u medresama. U Foči je krajem 16. stoljeća djelovao i jedan skriptorij. Prepisivanje se ponekad vršilo i u grupi, na posebno prepariranom papiru. Potom su se rukopisi predavali mudželetima. Korice su rađene od kože, dok su iluminirani motivi bili nerijetko izvedeni u pozlati. U konačnici je sveta knjiga, često umotana posebnim tkaninama, dolazila na najviše police ili u najznačajnije sehare bosanskohercegovačkih domova. Koliko je važna sveta knjiga u životu bosanskohercegovačkih muslimana pokazuje narodni običaj da se prilikom useljenja u novu kuću prvo unese Kur’an i hljeb.

Izvori i literatura

Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Traljić, Mahmud. 1969. Kur’an u životu bosanskohercegovačkih Muslimana. Sarajevo.

Dobrača, Kasim. 1972. Skriptorij u Foči u XVI stoljeću. U: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke I.

Hangi, Antun. 1907. Život i običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Categories: Islam, Običaji, Svete knjige Oznake: Običaji, Svete knjige
Podijeli
Facebook Twitter Pinterest linkedin Telegram
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Banja Luka, Foča, Kulen Vakuf, Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Običaji, Svete Knjige

Vremeplov

XVI st., XVII st., XVIII st., XIX st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Facebook Instagram
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

Znate li kako se usmenim i pismenim putem čuvaju svete knjige?

  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Scroll To Top