Bet tefila ili Il kal di la Bilava, sinagoga na Bjelavama u Sarajevu

Sinagoga je središte jevrejskog vjerskog života i glavna joj je uloga okupljanje vjernika radi zajedničke molitve. No, ne tako davno, njena društvena funkcija bila je gotovo u istoj ravni sa vjerskom. Po tome čuvena bila je sarajevska sinagoga Bet tefila ili Kuća molitve. Izgrađena je 1901. godine. Prema naselju i mjestu na kojem se nalazila, u narodu je dobila naziv Il kal di la Bilava ili Hram na Bjelavama. U njoj je vladala domaća atmosfera, praćena opuštenim i spontanim ponašanjem vjernika. To se posebno odnosilo na galerije ove sinagoge. Zbog običaja da žene u sinagogama sjede odvojeno od muškaraca, galerije su bile ženski svjetovi. Zaštićene od pogleda rešetkastim drvenim prozirima, žene su svojim glasnim i živim razgovorima galerije pretvarale u mjesto prepričavanja zbivanja zajednice. Tako se u ovom hramu, pri obavljanju obredne vjerske službe, mnogo toga moglo saznati o pojedinostima iz društvenog, ekonomskog, ali i privatnog života pojedinaca. Dugo su sveštenici sinagoge nastojali prekinuti ovu praksu u hramu na Bjelavama i umjesto galame zavesti mir. To im je u konačnici pošlo za rukom tek sredinom dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, kada će u svim sarajevskim sinagogama nastupiti vrijeme reformacije, što je donijelo duhovne, ali i strukturalne promjene. U toj transformaciji, sarajevske sinagoge, pa i ova na Bjelavama, oblikovale su svoj konačni karakter religijskih vjerskih institucija, čime je zauvijek u drugi plan potisnuta njena društvena funkcija.

Zgradu nekadašnje sinagoge Bet tefila u Sarajevu, smještenu na Bjelavama, tačnije Mejtašu, i danas možemo prepoznati po fasadi, na kojoj su istaknuti jevrejski simboli menoraSedmokraki ili osmokraki svijećnjak, jedan od simbola judaizma i Davidova zvijezda. Kao aktivna bogomolja služila je do 1941. godine.