Religioskop je digitalna platforma namijenjena prvenstveno mladim ljudima, ali i svima onima koji žele saznati više o kulturno-historijskom naslijeđu četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva. Ne pretendujući da pokrijemo cjelokupni historijski razvoj i sveobuhvatno predstavimo kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, obišli smo muzejske riznice, bogomolje, samostane, manastire i tekije, groblja, otvorili sehare bosanskohercegovačkih porodica, zavirili u njihove privatne foto-albume i odabrali sto priča. One nam kroz fragmente o materijalnom i nematerijalnom naslijeđu, arhitekturi, umjetnosti i knjigama, te običajima i praznicima iz kalendara religija, daju uvid u kompleksnost i bogatstvo, različitosti i sličnosti vjerskih zajednica na ovim prostorima.
Elma Hodžić je magistrirala komparativnu književnost i historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavi se istraživanjem mogućnosti i potencijala interpretacije naslijeđa, muzejskih priča i spomenika iz različitih naratoloških perspektiva. Također, istražuje uloge i funkcije naslijeđa i muzeja u procesu izgradnje kolektivnog pamćenja i društvenog identiteta, ali i različite aspekte muzealizacije rata 1992-1995 kroz postavku Opkoljeno Sarajevo Historijskog muzeja BiH. Angažirana je na projektima razvoja muzejske pedagogije. Organizirala je i učestvovala u brojnim muzeološkim seminarima, konferencijama i radionicama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Autorica je članaka o razvoju Historijskog muzeja BiH kroz historiju, ali i odgovorna urednica Zbornika radova Historijskog muzeja BiH. Radi kao kustosica i historičarka umjetnosti u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Amar Karapuš, rođen 19. 08. 1981. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i Srednju elektrotehničku školu. Studij historije završio je 2006. godine, a 01.03. 2007. godine zaposlio se u Historijskom muzeju BiH, gdje i danas radi. Ispit za zvanje kustosa položio je 2008. godine, a iste godine upisao postdiplomski studij na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Tijekom rada u Historijskom muzeju BiH sudjelovao u realizaciji jedanest stručnih izložbi. Autor je više stručnih članaka iz historije i muzeologije. Učesnik je više naučnih konferencija, a također je sudjelovao u organizaciji i realizaciji većeg broja konferancija, radionica i projekata koje je organizirao Historijski Muzej BiH.
Tijana Križanović je rođena 7 aprila 1992. godine. Završila je osnovnu i srednju školu u Sarajevu. Na Univerzitetu u Sarajevu je 2010. godine upisala studij arheologije na Odsjeku za historiju. Baccalaureat diplomu je stekla 2013. godine i nastavila master studij u oblasti arheologije. Naredne, 2014. godine Tijana je upisala i master studij historije također na Odsjeku za Historiju, na kojem je magistrirala je 2015. godine. Tokom studija Tijana je učestvovala u nekoliko programa studentskih razmjera, slušajući nastavu na Univerzitetu u Berlinu i Ljubljani. Tokom dvije godine radila je kao demonstrator na Katedri za arheologiju. Od 2016. godine Tijana radi u Historijskom muzeju Bosne I Hercegovine kao kustos i voditelj Zbirke fotografija. Također je zadužena za edukativni muzejski program, kao i organizaciju različitih izložbi i drugih muzejskih događaja i aktivnosti. Napisala nekoliko naučnih radova objavljenih u Bosni I Hercegovini.
Dina Memić historičarka, rođena je u Prištini. U Sarajevu je završila Prvu gimnaziju a potom studij Historije na Filozofskom fakultetu. Još u toku studija, brojne edukacije i seminari iz muzeologije opredijelili su je za poziv kustosice. Svoj prvi profesionalni angažman imala je u Zavičajnom muzeju u Konjicu. Danas je saradnica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Doprinosi razvoju i osnaživanju unutrašnjih muzejskih potencijala, kroz evaluaciju i unaprijeđivanje organizacije muzejskih zbirki. Autorica je stalnih i povremenih izložbi, a u svojoj karijeri bila je uključena u niz muzejskih programa i projekata. U svojim radovima obrađuje historijske i muzeološke teme. Uži stručni fokus joj je interpretacija kulture sjećanja u savremenim muzejskim praksama.
Elma Hašimbegović je historičarka i muzejska savjetnica, rođena u Sarajevu 1977. godine. Diplomirala je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a magistrirala na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, na kojem je kompletirala i doktorski program. Akademski se usavršavala u SAD-u – Na Ohio State univerzitetu (2008), te kao gostujući naučnik na Michigan univerzitetu (2011). Od 2001. godine radi u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine kao kustosica, saradnica za srednji vijek, učestvujući na različitim projektima i postavkama i stičući zvanje muzejske savjetnice. Od 2013. godine obavlja poziciju direktorice Historijskog muzeja, zalažući se da muzej postane važna kulturna i obrazovna institucija, mjesto razgovora, otvorena za sve građane.
Dejan Garić, rođen u Sarajevu, 1977. godine, gdje je završio osnovnu školu, te maturirao u Drugoj gimnaziji. Diplomirao na Teološkom fakultetu u Beogradu 2000. godine. Zaposlen kao urednik na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine, gdje posljednjih pet godina uređuje religijski program. Predjsednik je Upravnog odbora SPKD “Prosvjeta” Sarajevo, te urednik “Prosvjetinog almanaha”. Aktivno angažovan na očuvanju tradicije i kulture, kroz organizacije koncerata (deset godina organizovanja Božićnog koncerta u Narodnom pozorištu u Sarajevu), izložbi u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH, te kroz izdavaštvo u SPKD “Prosvjeta”. Piše eseje i putopise, kao i tekstove iz oblasti teologije, svjetskih religija i sociologije religije. Član je međunarodnog udruženja MENSA.
Ćazim Hadžimejlić, diplomirao je na Univerzitetu Mimar Sinan u Istanbulu, na Fakultetu primjenjenih umjetnosti. Postdiplomski studij i magistarski rad (kaligrafija) odbranio je na Univerzitetu Marmara u Istanbulu, a doktorirao je na Univerzitetu Mimar Sinan (na odsjeku Nauka o historiji umjetnosti i arheologiji). Na istom je proveo deset (1992.- 2002.) godina kao predavač na odsjeku Umjetnost knjige, konzervacija i restauracija. Od 2002. godine predaje na Univerzitetu u Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti, a od 2005. godine predaje na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za historiju, na Katedrama za historiju umjetnosti i arheologiju. Do sada je ostvario 48 samostalnih i 78 kolektivnih izložbi, dobitnik je 16 stručnih priznanja, te brojnih nagrada, zahvalnica i plaketa za doprinos nauci, očuvanju i zaštiti kulturne baštine. Organizirao je i sudjelovao na brojnim konferencijama, simpozijumima. Aktivno je angažiran i na sakupljanju, objedinjavanju, prevođenju i publiciranju vrijedne pisane građe. Objavio je 43 stručna i naučna rada, a pored pisanja se bavi i prevođenjem knjiga sa turskog na bosanski jezik. Od 2003. godine pokretač, osnivač i glavni urednik je časopisa za historijsko naslijeđe, tesavvuf i kulturu: ”Kelamu’l Šifa”. Izradio je kaligrafske radove i dekoracije na mnogim sakralnim i civilnim objektima. Radio je na nizu konzervatorsko restauratorskih projekata u muzejima, bibliotekama, institutima i privatnim kolekcijama, kako u Bosni i Hercegovini, tako i van njenih granica. Godine 1999. u Živčićima-Vukeljićima, Bosna i Hercegovina, osnovao je privatni muzej, čiji eksponati predstavljaju značajan doprinos očuvanju bosanskohercegovačkog kulturno-historijskog i umjetničkog naslijeđa. Redovan je profesor na Oblasti konzervacija i restauracija na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine – ULUBIH od 2008. godine.
Eli Tauber publicista i historičar, rođen je u Sarajevu 1950. godine gdje je završio Prvu gimnaziju, a potom Fakultet političkih nauka, odsjek Žurnalistika. Prvih petnaest godina svoje karijere bavio se novinarstvom, potom projektima iz oblasti marketinga, a uspješno je pisao i scenarije za privredne dokumentarne i propagandne filmove. Još od rane mladosti bio je posvećen istraživanju i proučavanju historije i kulturno-historijskog naslijeđa jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, čemu je danas u potpunosti posvećen. 2010. godine magistrirao je na temi “Jevrejska štampa u Bosni i Hercegovini 1900. – 1941.godine“, a doktorirao 2013. godine na temi “Kako se provodio Holokaust u Bosni i Hercegovini“. Autor je brojnih knjiga i naučnih radova iz oblasti judaike, koji su proširili spoznaje o nacionalnom, kulturnom i vjerskom životu Jevreja Bosne i Hercegovine. Autor je nekoliko značajnih izložbi koje su tretirale historijske i kulturne fenomene Jevreja i jevrejske zajednice te promovirale suživot u Bosni i Hercegovini. Pored toga, autorskim projektima poput “Noći sefardske kuhinje“, njeguje i promovira jevrejsku kulturu i tradiciju. Bio je uposlenik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Član je Međunarodne asocijacije istraživača genocida – IAGS iz Vašingtona i član Evropske asocijacije za istraživanje Holokausta. Kao savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini doprinosi boljem dijalogu i položaju vjerskih zajednica u BiH.
Fra Nikica Vujica (Rasno, župa Busovača, 20. ožujka 1966.), redovnik franjevac, definitor i ekonom franjevačke provincije sv. Križa Bosne Srebrene. U novicijat je stupio 18. srpnja 1993. u Biloj kod Livna. Prve zavjete položio je 27. srpnja 1994. u Monopoliju, Italija. Svečane zavjete dao je 30. rujna 1998. u Fojnici. Za svećenika se zaredio 29. lipnja 2000. u Sarajevu. Tijekom rada upoznao se sa brojnim samostanskim rizicima koje čuvaju impozantno kulturno historijsko nasljeđe, surađujući sa Zemaljskim muzejem BiH na zaštiti i konzervaciji istih.