Mapa BiH |
Sarajevo |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Misticizam |
Vremeplov |
XX st. |
Kabala, mistična tradicija Jevreja
Pomen kabale je još uvijek prilično inspirativan za ljude. Koja je vaša prva asocijacija na kabalu? Crveni konac? Madona? Magija?
Kabala je mistična tradicija Jevreja, a njena zagonetnost proizilazi iz činjenice da je stotinama godina bila sakrivena od očiju javnosti, te je nedostatak prave istine o njoj otvorio vrata mnogim pogrešnim interpretacijama. Ideje da je riječ o magiji, čudima i crvenim končićima polako iščezavaju. Kabala se danas definira kao mistično ezoterijsko učenje o Bogu i svijetu koje potiče iz jevrejske duhovne tradicije. Odgovara na pitanja o smislu života i omogućava spoznaju Božijih atributa. Ona dubokom interpretacijom svetih i vjerskih tekstova judaizma opisuje duhovne strukture svjetova, odnosno duhovna stanja, te načine na koje svako može ući u njih. Iako potiče iz jevrejske tradicije, danas nije ograničena na jednu religiju ili kulturu. Osnovna knjiga kabalističkog učenja je Zohar.
Sve do Drugog svjetskog rata, u Sarajevu u ulici Jaroslava Černija, koju su Sefardi nekada zvali La kaleža di lus Aškenazim ili Aškenaška ulica, postojala je stambena kuća u kojoj je djelovala singoga Tikun hacot. Njeno ime potječe iz kabale. Tikun je jedan od osnovnih pojmova u kabali, koji označava težnju za uspostavljanjem pravog poretka i jedinstva. Hacot je hebrejska riječ za ponoć. Tikun hacot je ujedno i pojam koji označava molitvu “ponoćnu tugovanku“. Ova molitva se obavlja u pola noći zbog vjerovanja da Bog svaki put u ponoć puni pehar suzama. Kada se pehar ispuni suzama, očekuje se dolazak Mesije, koji će osnovati Mesijansko carstvo i spasiti jevrejski narod. Zbog toga pobožni Jevreji ustaju u pola noći i izgovaraju molitve plačući, kako bi pomogli da se pehar ispuni. U skladu sa ovim vjerovanjem, u sarajevskom hramu Tikun hacot vjernici su se na molitvi okupljali vrlo rano, već oko pola pet ujutro.
Djelovanje ove sinagoge i specifično vrijeme njenih jutarnjih molitvi, koje su bile prilično posjećene, svjedoče da je u Sarajevu nekada bilo dosta sljedbenika i praktikanata kabale.
Izvori i literatura
Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
Ravlić, Ivan. 2008. Izložba sakralnih i religioznih eksponata vjera na teritoriju Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.