Mapa BiH |
Kupres, Otinovci |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Hodočašće, Kultura |
Feniks iz Kupresa
Kakva je veza između mitološkog bića iz dalekog Egipta sa katolicima u Kupresu? Crkva sv. Ivana Krstitelja u Otinovcima je jedinstven primjer četiri crkve iz različitih perioda na istom prostoru. Nakon nestanka jedne na njenim ruševinama, nastajala je druga, baš kao feniksEgipatsko mitološko biće u obliku vatrene ptice, koje nakon životnog kruga izgori, a iz pepela nastane mladi feniks. izdignut iz pepela. Prva arheološka istraživanja na ovom lokalitetu započeta su 1887. godine i otkrivaju ranokršćansku baziliku na sjevernoj strani nalazišta. Ovdje je, uz ostatke crkve, otkriveno nekoliko epigrafskih nalaza, a nastanak pomenute bazilike datira iz 5. ili 6. stoljeća. Na temeljima bazilike podignuta je crkva sv. Trojstva. Prema predanju, 1447. godine tadašnja bosanska kraljica Katarina tražila je da se sagradi crkva svetog Trojstva, o čemu je informiran i tadašnji papa Nikola V, koji je dao potpuni oprost svim hodočasnicima koji hodočaste u nju. Svakog 18. juna počinje šestodnevni spomen na papu Nikolu V i kraljicu Katarinu. Tada se posjećuje crkva te traži razrješenje od grijeha. Ova crkva je srušena u periodu nakon pada Bosne pod Osmansku upravu. Nakon što je Kupres početkom 19. stoljeća postao župa, 1855. godine podignuta je drvena crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, koja je brzo propala. Dolaskom Austro-Ugarske počinje oporavak Katoličke crkve i tada se gradi crkva Sv. Ivana, na kojoj su radovi započeti 1889. godine na temeljima ranijih crkvi.
Izvori i literatura
Basler, Đuro. Kupres (Arheološka skica). Glasnik Zemaljskog muzeja 8. , 1953.
Gudelj, Ljubomir. Ranokršćanski kompleks u Otinovcima na Kupreškoj visoravni. Starohrvatska prosvjeta. III serija, sv. 27, 2000.
Veletovac, Edin. Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini. Filozofski fakultet Sarajevo. Knjiga XVII/3, 2014.
Petrinec, Maja. Prapovijesno razdoblje. U: Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, 1999.