Vječne kuće boguugodnih

Sakralnu arhitekturu muslimana u Bosni i Hercegovini čine nišani i turbeta. Za razliku od nišana, koji su spomenici za sve muslimane, onima koji su posebno zadužili zajednicu po dobru podižu se turbeta. Turbeta su mauzoleji, podsjetnici na nečije dobro djelo ili postojanje. Turbeta u Bosni i Hercegovini su gradili poštovaoci pokojnika. Postoje različita turbeta: sultanska, gazijska, šejhovska, derviška, begovska, oficirska ili čak djevojačka turbeta. Ponekad su turbeta građena kao neovisne arhitektonske jedinice, a nerijetko i uz džamijske komplekse. Tako su uz banjalučku Ferhad-pašinu džamiju podignuta tri turbeta: Ferhad-paše, njegove unuke Safi-kadune i njegovih barjaktara. Ko je bio Ferhad-paša? Ferhad-paša je 1574. godine imenovan za bosanskog sandžak-bega. Iste godine je namjesnik sa brojnom pratnjom došao u Banja Luku, koja je od 1553. godine bila sjedište sandžak-begova. Ferhad-paša je do 1579. godine bio vakif mnogim građevinama u Hrvacama, Zemuniku kod Zadra, Livnu, Kostajnici, Dobrunu, Kratovu, Svinjaru i Vrani. Najvrjednije objekte je podigao u Banja Luci, gdje je u periodu od 1579. pa do 1587. godine sagrađeno ukupno 216 objekata. Sa Ferhad-pašom Sokolovićem otpočelo je novo poglavlje razvoja Banja Luke. Uporedo sa radovima na džamiji i okolnim objektima, Ferhad-paša je nastavio sa izgradnjom banjalučke čaršije, u kojoj je sagradio bezistan i u neposrednoj blizini džamije medresu. Ferhad-paša je umro u Budimu 1590. godine, a tijelo mu je preneseno u Banja Luku kako bi ga, po njegovoj želji, sahranili u turbe koje se nalazi pokraj džamije.