| Mapa BiH |
Sarajevo |
|---|---|
| Priče o Naslijeđu |
Kultura, Ličnosti |
| Vremeplov |
XV st., XVI st., XVII st., XVIII st., XIX st., XX st. |
Znate li kako je napravljena ptica na ovom crtežu?
Umjetnost lijepog pisanja
Od 15. pa sve do 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini je cvjetala umjetnost islamske . Pošto islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova, islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta – kaligrafiju. Kaligrafski zapisi su od najranijih dana bili zapisivani tradicionalnim materijalima i priborima, a to je trščano pero – i tuš – . Arapsko pismo se u Bosni i Hercegovini nalazi na kamenu, kao na portalima sakralnih i profanih objekata. Također, tu su kodeksi i dokumenti. Međutim, veliki korpus različitih kaligrafskih pojava arapskog slova u Bosni i Hercegovini predstavljaju kaligrafski paneli – levhe, koje ukrašavaju sakralne prostore (džamije, tekije, turbeta), ali i privatne domove. preuzimaju ulogu vodećeg kaligrafskog medija u Bosni i Hercegovini. Naročitu zanimljivost predstavlja slikanje na vodi (ebru) i slikanje pomoću ogledala. Levhe su se najčešće izrađivale na papiru, potom su se kaširale na karton ili drvo, te ukrašavale pozlatom i iluminacijom. Umjetnost levhe je zasnovana na različitim vrstama pisma i načinima pisanja: u geometrijskim oblicima, u obliku slike predmeta ili predstave teksta u obliku tijela životinje. Jednu takvu levhu, u obliku ptice, je napravio Mehemed Hadžimejlić 1935. godine. Pored iscrtanih slova ispunjenih tušem i kistom, na radu se nalaze crtački voluminozno obrađeni dijelovi grane na kojoj stoji ptica. su se školovali u medresama po BiH na predmetu krasopisa ili u inostranstvu (najčešće u Istanbulu). Mehemed Hadžimejlić je završio Gazi Husrev-begovu medresu, a pored kaligrafije se zanimao i za astronomiju i književnost. Aktivno je poznavao arapski, turski, mađarski i njemački jezik. Dok je boravio u vojsci, zbog posebno lijepog rukopisa, raspoređen je na službu u Arhivu Vrhovnog štaba vojske Kraljevine Jugoslavije, gdje je prepisivao strogo povjerljive dokumente. Njegov rad se danas čuva u privatnoj arhivi porodice Hadžimejlić.
Saznaj više
Najstarija sačuvana levha domaćeg mjastora se danas čuva u Mimar Sinanovoj džamiji u Sarajevu. Datira iz 1788. godine, a u potpisu stoji da je ovaj kaligrafski zapis napravio Bekir Mustafa Sarajlija.
Izvori i literatura
Teparić, Meliha. 2016. Analiza islamskih kaligrafskih panela (levhi) bošnjačkih kaligrafa (hattata) od 18. do sredine 20. stoljeća. Zagreb.
Hadžimejlić, Ćazim. 2009. Umjetnost islamske kaligrafije. Sarajevo.
Dedić, Belma, Dedić, Emir. Umjetnost islamske kaligrafije – jedinstvo svrhe i forme. Na: http://mladjak.com/2018/03/28/umjetnost-islamske-kaligrafije-jedinstvo-svrhe-forme/ (Pristup: 13.09.2020.)
Additional information
