Mapa BiH |
Bileća |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Dobročinstvo, Graditeljstvo, Suživot |
Vremeplov |
XVI st., XVII st. |
Džamija s četvrtastim tornjem – jedan od hercegovačkih endema
U hercegovačkom kamenim krajolicima nalaze se brojne endemske biljke i životinje, ali i arhitektonski objekti. Među endemima se izdvajaju bilećke džamijeIslamska bogomolja sa četvrtastim tornjevima. To su džamije čiji su minareti četvrtasti, a ne kružni, kao kod većine islamskih bogomolja u Bosni i Hercegovini. Šta je uvjetovalo izgradnju hercegovačkih džamija? U Hercegovinu su, krajem 16. i početkom 17. stoljeća, dolazili graditelji i klesari sa Jadrana, iz Dubrovnika. Graditelji su koristili znanje i iskustvo izgradnje crkvene arhitekture, koje su prilagodili potrebama lokalnog stanovništva. Tako su nastale hercegovačke džamije sa četvrtastim tornjevima. Kameni minaretiKula džamije kvadratne osnove zastupljeni su jedino uz džamije u Hercegovini: u Stocu, džamijama u okolini Bileće i Mostaru. Jedan od takvih objekata je džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći, poznata kao džamija u Polju. Narodna predaja kaže da je Hasan-paša bio jedini poznati i veliki vakif Bileće i cijele okoline. On je kao dječak odveden u Istanbul, postao vojnik i prešao na islam. Po povratku u Hercegovinu je napravio džamiju, karavansarajJe cestovno svratište za prhvaćanje i smještaj karavana, porodično turbeMauzolej i čatrnju (spremnik za vodu). Legenda kaže da su Hasan i njegov brat izgradili svojoj majci, koja je bila pravoslavne vjeroispovjesti, crkvu u Prijevoru. Ova mala kamena džamija, čije su dimenzije 11,7 X 8,3 m, je napuštena 1928. godine. Kod ove džamije priređivan je do 1940. godine Gajretov teferič, na kome su se, uz zabavni program i držanje predavanja, prikupljali prilozi za kulturno-prosvjetno društvo Gajret te za popravku džamija i ograđivanje harema u Bileći i okolini. Džamija Hasan-paše Predojevića bila je u dobrom stanju sve do 1941. godine, kada je srušena. Njeni ostaci su obrasli samoniklim rastinjem, ali njen endemski minaret je i dalje uspravan i ističe se u hercegovačkom pejzažu. Ovaj minaret, prema svjedočenjima lokalnog stanovništva, osjećaju svojim i poštuju kako muslimani, tako i pravoslavci koji žive u Polju.
Izvori i literatura
Hasandedić, Hivzija. 1990. Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Sarajevo.