Kužna groblja i sveti Rok

Kuga je jedna od najrazornijih pandemija u historiji čovječanstva. Ova bolest, koja je u više navrata kroz historiju harala i Bosnom, naročito je bila pogubna u periodu od 1729. do 1739, te 1762/63. godine. Kužna groblja su bila mjesta na kojima su se sahranjivale osobe koje su stradale od kuge, i to na posebnim mjestima, uz mjere predostrožnosti kako se ostatak stanovništva ne bi zarazio. U Bosni i Hercegovini postoji mnogo kužnih grobalja. Na kužnom groblju na Oglavku u blizini Fojnice sahranjene su brojne neznane osobe. Zbog masovnih stradanja od kuge, nisu pravljeni pojedinačni grobovi, nego zajedničke grobnice. Na ovom području nalazi se spomen-kapelica posvećena katoličkom svecu Roku, sveca koji je svoj život posvetio brizi za oboljele od kuge. Proglašen je zaštitnikom od kuge, ali i drugih zaraznih bolesti. Kapelica je zavjetni dar obitelji Brajković, gdje se svake godine u vrijeme blagdana ovoga sveca (16. avgust) slavi i sveta misa, a brojni vjernici mole za duhovno i tjelesno zdravlje. Zašto je baš ovo mjesto tako značajno? Prema predanju, mnogi su ozdravili i uslišane su im molitve nakon što su posjetili groblje i molili za duše u čistilištu. Ovo mjesto posjećuju i na različite načine se mole pripadnici svih konfesija. Kužno groblje na Oglavku je zanimljivo jer je ono sada postalo mjestom čudesnog iscjeljenja, iako su u njemu sahranjeni oni koji su stradali od zarazne bolesti.