RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Gospu Olovsku posjećuju vjernici različitih vjeroispovijesti

Fotografija hodočašća iz 1913. godine, arhiv Franjevačke teologije Sarajevo.
Nacrt crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Olovu, arhiv Franjevačke teologije Sarajevo.
Home Običaji Olovsko hodočašće čudesnih ozdravljenja
Uskršnje pisanice koje se nalaze u Franjevačkom samostanu sv. Katarine u Kreševu. Fotografija, Esad Hadžihasanović
Priča o šarenim uskršnjim radostima
Back to products
Kašika (drvena) koja se nalazi na muzejskoj postavci Franjevačkog samostana sv. Katarine u Kreševu. Fotografija, Esad Hadžihasanović
Djevojke oprez, kešketari dolaze

Olovsko hodočašće čudesnih ozdravljenja


Jedno od bosanskohercegovačkih hodočašća gdje ljudi mole za ozdravljenje nalazi se u Olovu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja pripada franjevačkom redu. Na ovom lokalitetu se od 14. stoljeća nalaze katolički vjerski objekti, što ga čini jednim od najstarijih svetišta u Bosni i Hercegovini. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi kada se za mjesto i Gospu Olovsku pročulo kao za mjesto gdje su čuda moguća, no pretpostavka je da je to bilo prije 17. stoljeća. Iako pripada katoličkom naslijeđu Bosne i Hercegovine, Gospu Olovsku posjećuju vjernici različitih vjeroispovijesti. Vrhunac hodočašća je svečanost na Veliku Gospu 15. avgusta, kada se katolici-hodočasnici ispovijedaju i pričeste, dok se druge konfesije mole na svoj način za fizička i duševna iscjeljenja. Postoje brojna predanja u kojima se govori o uslišenim molitvama vjernicima bez obzira na konfesiju ili mjesto odakle dolaze. Čak su osmanlijske vlasti znale za svečanost i prema njoj se odnosile sa velikim poštovanjem. Nažalost, 1704. godine crkva je spaljena, a akcija za podizanje Gospina Svetišta pokrenuta je 1923. godine. Izrada plana povjerena je arhitektu Karlu Paržiku. Danas posebnu zanimljivost predstavlja kamen na mjestu gdje su nekad bila vrata uništene crkve, takozvani crni kamen. Vjernici u olovskom svetištu ispred crkve na ovom kamenu pale svijeće. Iako iz zemlje viri u visini od tek pola metra, zapravo je visok 190 cm, a povezan je sa zidom i kamenim pragom. Zanimljivo građevinsko rješenje poslije obnove crkve je stećak ugrađen u novu crkvu, a koji se izvorno nalazio nedaleko od nje. Crkva Gospe Olovske mjesto je i iscjeljivanja, ali i općeg društvenog značaja i međureligijskog dijaloga.

Izvori i literatura

Varadinac, Franjo. 1679. Pastor bonus. Preuzeto: fra Janko Ćuro. 2019. Svetište Gospe Olovske – stoljećima mjesto molitve.

Gavran, fra Ignacije. 1990. Saputnici bosanske povijesti. Sarajevo: Svjetlo riječi.

Filipović, Emir O. 2017. Bosansko kraljevstvo – Historija srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo: Mladinska knjiga.

Categories: Graditeljstvo, Hodočašće, Običaji, Suživot Tags: Graditeljstvo, Hodočašće, Običaji, Suživot
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Olovo

Priče o Naslijeđu

Graditeljstvo, Hodočašće, Običaji, Suživot

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Gospu Olovsku posjećuju vjernici različitih vjeroispovijesti