Mapa BiH |
Gračanica, Sarajevo, Tuzla |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Ličnosti, Običaji |
Vremeplov |
XVIII st., XIX st., XX st. |
Proslavljanje novog života
Poseban ugođaj u svakoj porodici, poslije rođenja djeteta, predstavlja davanje imena djetetu. Kod muslimana u Bosni i Hercegovini se obično sedmi dan po rođenju djeteta okupi najbliža rodbina i bliski prijatelji u kući roditelja. Majka za tu prigodu okupa i obuče dijete u lijepu odjeću, a potom dijete preda u ruke imamuVjerski službenik. Djetetu se na uho prouče molitveni pozivi i odlomci iz Kur’anaSveta knjiga muslimana, te izgovori dječije ime tri puta. Obaveza roditelja je da djetetu odaberu ime sa lijepim značenjem. Muška djeca se obrezuju i taj običaj se zove sunetluk. Običaji oko sunećenjaObrezivanje varirali su od čaršije do čaršije. Običaj je bio da nana izveze djetetu košuljicu za sunet. U Gračanici i okolini je, recimo, bio običaj da se napravi i ispeče dosta halveVrsta slatkog jela i podijeli prijateljima i rodbini prije sunetluka. U prošlosti su sunet u Bosni i Hercegovini obavljali berberi (brijači, frizeri). Oni su bili samouki, primali su zanat od svojih predaka ili su ih podučavali majstori. Među poznatim berberima u Tuzli je bio hadži-Muharem Hadžijusufović, koji je berberski zanat učio od svoga oca. U Sarajevu je na dobrom glasu po urednosti, čistoći i tačnosti bio hadži-Abdulah Skaka, koji je u Sarajevo došao prije 350 godina i otvorio brijačnicu. Danas se ova radnja smatra najstarijom gradskom brijačnicom. Porodica Skaka već šest generacija prenosi znanje o sunetluku s koljena na koljeno muškim članovima porodice. Sunetluci su se obično obavljali petkom, a nerijetko su rađena grupna obrezivanja dječaka. Članovi porodice Skaka su sunećenje obavljali ne samo u Sarajevu, već po čitavoj Bosni i Hercegovini, a po pozivu i u susjednim zemljama. Običaj je da osunećeni dječak bude darovan. Imajući u vidu da nisu sve porodice u istom materijalnom stanju, porodica Skaka nije imala utvrđen cjenovnik za sunećenje, već se za sunetluk izdvajalo po mogućnostima. Iako se danas porodice sve češće odlučuju obaviti ovaj ritual u bolnicama, u porodici Skaka se i dalje čuva porodični zanat, a priče i predmeti upotrebljivani kroz historiju u brijačnici koja se od otvaranja do danas nalazi na istoj adresi: u ulici Bravadžiluk na Baščaršiji.
Izvori i literatura
Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo.
Hangi, Antun. 1907. Život i običaji muslimana u BiH. Sarajevo.
Intervju sa Halidom Skakom, 16. 6.2020.