RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Šta znači vaše ime? I koje poznate ličnosti su ga nosile kroz historiju?

Replika britve koja se koristila za sunećenje u porodici Skaka.
Replika britve koja se koristila za sunećenje u porodici Skaka.
Home Običaji Proslavljanje novog života
Hadžijski kamen iz Bužima, fotografija Vahidin Veladžić.
Od BiH do Arabije: putovanje života
Back to products
Čaršijska džamija u Tuzli kao primjer prostora zajedništva, Iz Zbirke fotografija Historijskog muzeja BiH
Prostori zajedništva

Proslavljanje novog života


Poseban ugođaj u svakoj porodici, poslije rođenja djeteta, predstavlja davanje imena djetetu. Kod muslimana u Bosni i Hercegovini se obično sedmi dan po rođenju djeteta okupi najbliža rodbina i bliski prijatelji u kući roditelja. Majka za tu prigodu okupa i obuče dijete u lijepu odjeću, a potom dijete preda u ruke imamuVjerski službenik. Djetetu se na uho prouče molitveni pozivi i odlomci iz Kur’anaSveta knjiga muslimana, te izgovori dječije ime tri puta. Obaveza roditelja je da djetetu odaberu ime sa lijepim značenjem. Muška djeca se obrezuju i taj običaj se zove sunetluk. Običaji oko sunećenjaObrezivanje varirali su od čaršije do čaršije. Običaj je bio da nana izveze djetetu košuljicu za sunet. U Gračanici i okolini je, recimo, bio običaj da se napravi i ispeče dosta halveVrsta slatkog jela i podijeli prijateljima i rodbini prije sunetluka. U prošlosti su sunet u Bosni i Hercegovini obavljali berberi (brijači, frizeri). Oni su bili samouki, primali su zanat od svojih predaka ili su ih podučavali majstori. Među poznatim berberima u Tuzli je bio hadži-Muharem Hadžijusufović, koji je berberski zanat učio od svoga oca. U Sarajevu je na dobrom glasu po urednosti, čistoći i tačnosti bio hadži-Abdulah Skaka, koji je u Sarajevo došao prije 350 godina i otvorio brijačnicu. Danas se ova radnja smatra najstarijom gradskom brijačnicom. Porodica Skaka već šest generacija prenosi znanje o sunetluku s koljena na koljeno muškim članovima porodice. Sunetluci su se obično obavljali petkom, a nerijetko su rađena grupna obrezivanja dječaka. Članovi porodice Skaka su sunećenje obavljali ne samo u Sarajevu, već po čitavoj Bosni i Hercegovini, a po pozivu i u susjednim zemljama. Običaj je da osunećeni dječak bude darovan. Imajući u vidu da nisu sve porodice u istom materijalnom stanju, porodica Skaka nije imala utvrđen cjenovnik za sunećenje, već se za sunetluk izdvajalo po mogućnostima. Iako se danas porodice sve češće odlučuju obaviti ovaj ritual u bolnicama, u porodici Skaka se i dalje čuva porodični zanat, a priče i predmeti upotrebljivani kroz historiju u brijačnici koja se od otvaranja do danas nalazi na istoj adresi: u ulici Bravadžiluk na Baščaršiji.

Izvori i literatura

Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Hangi, Antun. 1907. Život i običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Intervju sa Halidom Skakom, 16. 6.2020.

Categories: Ličnosti, Običaji Tags: Ličnosti, Običaji
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Gračanica, Sarajevo, Tuzla

Priče o Naslijeđu

Ličnosti, Običaji

Vremeplov

XVIII st., XIX st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Šta znači vaše ime? I koje poznate ličnosti su ga nosile kroz historiju?