RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Rabini koji su u Bijeljini opsluživali zajednički hram Sefarda i Aškenaza u narodu su nazivani jevrejskim hodžama.
Jevrejski hram u Bijeljini. Muzeja Jevreja BiH.
Unutrašnjost jevrejskog hrama u Bijeljini. Na fotografiji rabin Levi Rafael. Snimljeno 1936. godine. Muzej Jevreja BiH.
Home Običaji Jevrejska meraja, mjesto nekadašnjeg zajedničkog hrama Aškenaza i Sefarda u Bijeljini
Mezuza na dovratniku glavnog ulaza u Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine.
Mezuza
Back to products
Levha u obliku ptice koju je napravio Mehemed Hadžimejlić. Fotografija: Meliha Teparić
Umjetnost lijepog pisanja

Jevrejska meraja, mjesto nekadašnjeg zajedničkog hrama Aškenaza i Sefarda u Bijeljini


Kao jedan od istaknutih centara trgovine u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, Bijeljina je pružala dobre uvjete za život Jevreja. Baveći se ovim zanimanjem, u nju se počinju doseljavati polovinom 19. stoljeća. Prve sefardske porodice bile su naseljene u Šabića mahali, u samom centru grada. Već 1867. godine imali su svoju sinagogu i meldar – konfesionalnu osnovnu školu. Uspostavom austro-ugarske vlasti, u Bijeljinu doseljavaju i Aškenazi, koji se ravnopravno i aktivno uključuju u sve pore društvenog i privrednog života.

Razlike među Aškenazima i Sefardima, kao i u drugim sredinama Bosne i Hercegovine, i u Bijeljini su se ogledale u mnogo čemu. Razlikovali su se po nošnji, obrednom bogosluženju, običajima, kuhinji i jeziku kojim su govorili. Imali su svoje zasebne hramove, vjerske škole i rabine. Jedno vrijeme među njima su vladali izuzetno zategnuti odnosi, što zbog trgovinske konkurentnosti, što zbog pretjerane strogosti u vjerskim načelima i običajima.

Međutim, te razlike su u međuvremenu prevaziđene, pa je na inicijativu Avrama Levija, predsjednika prve zajedničke Jevrejske općine u Bijeljini, 1900. godine izgrađen i zajednički hram. Sinagoga se nalazila u centru grada, u glavnoj ulici, preko puta hotela. Bila je to prostrana građevina, sa galerijom na spratu i elementima istočnjačke arhitekture. Sjeverno pročelje krasila su dva izdužena šestougaona tornja sa kupolama u obliku lukovice, koji su veoma podsjećali na minarete džamija.

Do Drugog svjetskog rata hram su opsluživala dva rabina, koji su popularno nazivani jevrejskim hodžama. Pored bogosluženja u hramu i obavljanja drugih vjerskih poslova, poput vjerskog ritualnog klanja stoke, vršili su i vjersku prosvjetnu službu u meldaru.

Sinagoga je razorena i opljačkana početkom Drugog svjetskog rata. Poslije rata je u potpunosti srušena, a Bijeljinci su još dugo nakon toga mjesto na kojem je bila izgrađena nazivali jevrejskom merajom.

Izvori i literatura

Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.

Karabegović, Ibrahim. 1995. Osnovni podaci o Jevrejima Bijeljine od doseljenja do 1914. U: Sefard 92: Zbornik radova. Institut za istoriju i Jevrejska zajednica BiH. Sarajevo.

Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Rakić, Karmela. Život bijeljinskih Jevreja, film učenika Gimnazije Filip Višnjić iz Bijeljine. (https://www.youtube.com/watch?v=85p7U-66rO8) (Pristup: 11.09.2020.)

Categories: Graditeljstvo, Običaji Tags: Graditeljstvo, Običaji
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Bijeljina

Priče o Naslijeđu

Graditeljstvo, Običaji

Vremeplov

XIX st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Rabini koji su u Bijeljini opsluživali zajednički hram Sefarda i Aškenaza u narodu su nazivani jevrejskim hodžama.