RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Najstariji i najmlađi član porodice odlaze iz kuće u šumu po tzv. badnjak, dok žene pripremaju kolače, torte i cjelokupnu božićnu trpezu.

Paljenje Badnjaka ispred Stare Pravoslavne crkve u Sarajevu. Preuzeto sa: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Pravoslavni-obicaji-o-Bozicu-Praznik-cijele-porodice/576889/galerija?gId=124867
Primjer božićne trpeze sa Badnjakom u sredini. Preuzeto sa: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Pravoslavni-obicaji-o-Bozicu-Praznik-cijele-porodice/576889/galerija?gId=124867
Slika – nepoznata osoba nosi Badnjak ispred Saborne crkve u Sarajevu. Preuzeto sa: https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Pravoslavni-obicaji-o-Bozicu-Praznik-cijele-porodice/576889/galerija?gId=124867
Home Simboli Grančica – tzv. badnjak
Odijelo za krštenje, hrišćanska nošnja, eksponat Muzeja grada, depadans Despića kuća
Krštenje i znamenje
Back to products
Fotografija kipa SPKD "Prosvjeta" – alegorijska figura Prosvjete u liku žene sa otvorenom knjigom na koljenima i podignutom desnom rukom. Ustupio: Dejan Garić.
Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“

Grančica – tzv. badnjak


Veliki pravoslavni praznik BožićPraznik kojim se slavi rođenje Isusa Hrista tradicionalno se dočekuje i nekoliko dana pred sam 7. januar. Dan pred Božić naziva se Badnji dan i jednako kao i na sam dan Božića vjernici postupaju po određenim pravilima i ovaj dan. Tačnije, prema vjerovanjima, cijela sedmica prije Božića, koja se naziva Badnja sedmica, nije dobra za određene radnje kao što je skraćivanje noktiju, šišanje, brijanje i slično kako se ne bi „sjeklo zdravlje“. Na Badnji dan ustaje se rano, prije zore, i odmah po ustajanju najstariji i najmlađi član porodice odlaze iz kuće u šumu po tzv. BadnjakDrvo koje pravoslavci pale pred kućom za Božić, dok žene pripremaju kolače, torte i cjelokupnu božićnu trpezu. Sam Badnjak simbol je hrasta koji su tri mudraca donijeli u štalicu u kojoj je bio novorođeni Isus, kako bi se, po predanju, naložila vatra i dijete ugrijalo.

Za Badnjak se obično bira cer, hrast ili orah, koji domaćin okrenut prema istoku treba da presječe sa tri snažna udarca, što u praksi nije uvijek moguće. Značajno je ipak da se pri sječi izgovori molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak, koji otpadne pri prvom udarcu, se čuva za blagostanje. Razne su varijacije upotrebe ovog iverka, pa se tako on nekada koristi i kao lijek, potapajući se u vodu koju oboljeli piju radi ozdravljenja. Negdje se iverak stavlja pod kvasac u želji da u kući raste sve kao kvasac. Nesumnjivo je da iverak ima važnu ulogu i da ga svaka lokalna zajednica, ako ne i porodica, koristi na način koji smatra najadekvatnijim. Kako god se koristio, jedan njegov dio čuva se u kući i vjeruje se da donosi mir i blagostanje.

Tradicionalno, Badnjak se kući donosi na desnom ramenu i polaže uspravno pored ulaznih vrata do uvečer, kada se unosi u kuću. Sutradan, na dan Božića, Badnjak se pali. Naravno, ovaj običaj mnogo je lakše prakticirati u ruralnim područjima, dok je u gradskim sredinama skoro neizvodivo. Danas u gradskim sredinama Badnjak većinom predstavlja osušena grančica drveta, koja se ubere na Badnji dan i položi ispred vrata kuće ili stana. Ukoliko je to moguće, grančica se zapali na Božić ili se nakon Božića jednostavno iznese van. U centralnim crkvama, u gradovima, gdje je nemoguće na ognjištu paliti Badnjak, organizira se zajedničko paljenje Badnjaka, gdje sveštenik stavlja prvu granu Badnjaka u vatru, a onda to nastavljaju raditi okupljeni vjernici. Iskre i varnice koje nastaju tom prilikom simboliziraju sreću i blagostanje.

Izvori i literatura

Srdanović, Aleksandra. Običaji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja u BiH. 2005. Sarajevo: Međureligijsko vijeće u BiH.

Categories: Običaji, Praznici, Simboli Tags: Običaji, Praznici, Simboli
Share:
  • Additional information
Additional information
Priče o Naslijeđu

Običaji, Praznici, Simboli

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Najstariji i najmlađi član porodice odlaze iz kuće u šumu po tzv. badnjak, dok žene pripremaju kolače, torte i cjelokupnu božićnu trpezu.