O krštenju i kumstvu

Kod katoličkih obitelji u Bosni i Hercegovini krštenje se u novije vrijeme obavlja 40 dana nakon rođenja djeteta, dok su se djeca ranije nosila na krštenje odmah nakon poroda majke. Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika Crkve. Ovaj obred se prije obavljao uranjanjem tijela djeteta (tri puta uz izgovaranje propisanih riječi) u blagoslovljenu vodu u krstionici. Međutim, u novije vrijeme, posebno u krajevima gdje je hladnija klima, sve više se prakticira da se djetetu tri puta polije glava svetom vodom uz izgovaranje propisanih riječi. Pri obredu krštenja značajnu ulogu igra kum/kuma. Nekada je bio običaj da se selo pita tko će biti kum i kako će se dijete zvati, dok se danas kumovi znaju čak i prije rođenja. Kumstvo sa sobom nosi ozbiljne odgovornosti. Izuzetno su važne karakterne osobine kuma – za kuma se biraju dragi, vrijedni, pošteni ljudi i uzorni kršćani, koji trebaju biti uzor djetetu. Ukoliko prije rođenja kumstvo nije dogovoreno, roditelji novorođenčeta se najave u goste i pri samoj najavi pretpostavlja se o čemu će biti riječ. U pravilu, kumstvo se ne odbija, jer predstavlja iskaz izuzetne časti i poštovanja. Pripreme za kumstvo su temeljite i iziskuju dosta zalaganja. Darivanje djeteta je također nešto što zahtijeva posebnu pažnju. Dijete se daruje najčešće zlatnim lančićem sa križom – simbolom kada je dijete postalo Kristov učenik. Drugi dar predstavlja odjeća predviđena za krštenje. Žena kuma se mora dokazati i kulinarskim vještinama. Naročito se ocjenjuje kvalitet maslenice (slagane pite) koju kuma pravi.