Pokajanje i pričešće

Vjerski običaji pravoslavnih vjernika vezani su za molitveni život crkve i ritam godišnjeg bogoslužbenog ciklusa: dnevnog, nedjeljnog i godišnjeg, pokretnog i nepokretnog. Jedan od njih vezan je za prvu grupu vjerskih običaja Svete tajne. Pokajanje i pričešće dešavaju se u životu pravoslavaca veoma rano kako bi naučili spoznavati sebe, svoje grijehe, ali i kako bi se ponovno izmirili sa Bogom (prvi put su to učinili pri rođenju obredom krštenja i miropomazanja). Pokajanju ili pričešću prethodi post – jedna od osnovnih vjerskih obaveza pravoslavnog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Učešćem u pričešću osoba postaje dio crkve, iako samo krštenjem ulazi u krug vjernika crkve. Odnosno, osoba koja je krštena, bez obzira na dob, može učestvovati u euharistijskom slavlju i pričestiti se, dok osoba koja nije krštena u pravoslavnoj crkvi to ne može. Prilikom pričešća, namjenski pripremljen hljeb – prosfora se miješa sa vinom u kaležuSvečana posuda koja se koristi tokom mise, u koju se stavlja vino i hljeb i dijeli vjernicima i kašikom iz kaleža dijeli svim vjernicima. U slučaju bolesti i spriječenosti dolaska u crkvu, moguće je samo hljeb (bez vina) odnijeti osobi koja će se pričestiti. Pričešće je sastavni dio svakodnevnog liturgijskog(grč. λεıτουργία: javna služba). U kršćanstvu liturgija označava javni i službeno odobreni bogoštovni čin, bogoslužje slavlja, a obavlja se skoro redovno svake nedjelje u crkvi. Vjernici se pričešćuju pri svakoj liturgiji, ukoliko sebe smatraju dostojnim toga. Nakon višednevnih propisanih postova, vjernici nedjeljno pričešće dočekuju sa više svečanih osjećaja i tada obično liturgiji prisustvuje veći broj vjernika nego prilikom redovne mise.