RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Da li ste znali da se u kompleksu Jevrejskog groblja u Sarajevu nalazi jedinstveni spomenik kakav do sada nije evidentiran nigdje drugo u svijetu?
Moše Rafael Atijas – Zekki effendi Rafeolović. Portret, ulje na platnu. Jevrejska opština Sarajevo.
Nadgrobni spomenik Zeki-efendije, obnovljen 2019. godine.
Sahrana Zeki-efendije. Iz privatne arhive Elija Taubera.
Home Kultura Moše Atijas alias Zeki-efendija
Razglednica Tuzle iz austro-ugarskog perioda sa aškenaškim templom. Zbirka fotografija Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Aškenazi - evropski dašak Tuzle
Back to products
Zohar, osnovna knjiga kabalističkog učenja. U: Ravlić Ivan, “Izložba sakralnih i religioznih eksponata vjera na teritoriju Bosne i Hercegovine“.
Kabala, mistična tradicija Jevreja

Moše Atijas alias Zeki-efendija


Da bi se danas neko smatrao poliglotom, mora govoriti pet ili više jezika. U 19. stoljeću jedan rođeni Sarajlija, Jevrej, govorio je osam. Baš poput njega, i njegov nadgrobni spomenik je višejezičan.

Moše Atijas, poznatiji kao Zeki-efendija Rafaelović, jedna je od najistaknutijih ličnosti među bosanskim Sefardima. Njegova su postignuća uveliko unaprijedila jevrejski kulturni život. Rodio se u Sarajevu 1845. godine u jednoj od najstarijih i najpoznatijih sarajevskih sefardskih porodica. U Sarajevu je završio ruždijuIslamska niža srednja škola, kao jedan od rijetkih nemuslimana, koji je pohađao ovu vrstu srednje škole, a kasnije nastavlja školovanje u Carigradu. Paralelno sa školovanjem, učio je strane jezike i govorio ih je osam: hebrejski, turski, grčki, talijanski, engleski, francuski i dva maternja, bosanski i judeošpanski. Po završetku školovanja i povratku u BiH, obavljao je visoke državne dužnosti u tadašnjoj Vilajetskoj, a potom i austro-ugarskoj upravi.

Svoj nadimak efendija dobio je zbog činjenice da je u potpunosti prihvatio osmanske običaje, što se, između ostalog, ogledalo na njegovoj vanjštini. Oblačio se „a la turka“, a sastavni dio njegovog svakodnevnog izgleda bio je fes. Bio je jedan od osnivača i aktivni član društva „La Benevolencija“. Prvi se od bosanskih Sefarda zanimao za „Historiju bosanskih Jevreja“. Autor je „Sarajevske Megile“, historijske priče o istinitom događaju iz 19. stoljeća, u kojem su sarajevski muslimani spasili svoje komšije Jevreje od samovolje tadašnjeg namjesnika. Čitanje ove priče danas je neizostavan obred prilikom obilježavanja i proslave praznika slobode – Sarajevskog Purima, kojim se Jevreji prisjećaju spašavanja svojih predaka.

Umro je u Sarajevu 2. jula 1916. godine i sahranjen u Jevrejskom groblju Borak. Svi listovi koji su izlazili u to doba u Sarajevu zabilježili su njegovu smrt. Njegov nadgrobni spomenik jedinstveni je primjerak na svijetu. Karakterističan je po epitafu ispisanom na tri jezika: bosanskom, hebrejskom i turskom pisanim arapskim pismom. Do sada, epitaf sličan njemu, ispisan na tri jezika, još nigdje nije evidentiran.

Saznaj više

Svoje slobodno vrijeme Moše Atijas provodio je na sakupljanju i prepisivanju sefardskih romansi i poslovica. Uz to je i sam bio pjesnik, a pisao je i novele, satire i sjećanja. Njegova „Historija bosanskih Jevreja“, koju je dugo i predano istraživao, objavljena je u pet nastavaka u listu „La Alborada“.

Bitan događaj iz prošlosti sarajevskih Jevreja, koji se danas proslavlja kao praznik Sarajevski Purim, sačuvan je od zaborava upravo zahvaljujući njemu. Među zarobljenima u tom događaju našao se i tadašnji glavni sarajevski rabin Moše Danon, koji je smatran duhovnim vođom. Rav Moše Danon je nakon svoje smrti proglašen svetom osobom i gotovo bi bio zaboravljen da svojim svetim duhom nije „intervenirao“ kod Zeki-efendije. Predanja govore da je Moše Danon došao u san Zeki-efendiji, i to u periodu njegove teške bolesti. Svoje ozdravljenje pripisao je ovoj posjeti. To je bio razlog da se zainteresira i istraži ovaj događaj i svetu ličnost. Sve spoznaje sabrao je u djelu „Sarajevska Megila“, koje je napisao ladino jezikom. Možda bi i ovo djelo do danas ostalo nepoznato da ga 1926. godine sa ladina na bosanski jezik nije preveo književnik Isak Samokovlija. Zeki-efendija je začetnik organiziranog hodočašća na grob Moše Danona, koje je i danas jedino svetilište Jevreja u Evropi.

Izvori i literatura

Levi, Moric. 1996. Sefardi u Bosni. Sarajevo.

Nezirović, Muhamed. 2000. Historija bosanskih Jevreja Moše (Rafaela) Atijasa – Zeki efendije. U: Prilozi Instituta za istoriju. br. 29. Sarajevo.

Nikolić, Danilo, ed. 2004. Sarajevska Megila. Jevrejska opština Sarajevo. Sarajevo.

Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2016. Zeki Effendi. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Categories: Kultura, Ličnosti, Suživot Tags: Kultura, Ličnosti, Suživot
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Kultura, Ličnosti, Simboli

Vremeplov

XIX st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Da li ste znali da se u kompleksu Jevrejskog groblja u Sarajevu nalazi jedinstveni spomenik kakav do sada nije evidentiran nigdje drugo u svijetu?