Dobra djela za bolje društvo

Da li ste znali da je značajan dio infrastrukture u periodu od 16. do 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini podignut kroz vakuf? Ovaj termin, koji se zadržao u nazivu pojedinih gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini (kao što su Kulen Vakuf, Skender Vakuf, Gornji Vakuf), po islamskom pravu označava neko dobro koje osoba (vakif) svojevoljno izdvoji iz svoje imovine za opće dobro zajednice. Tako su nastala brojna dobra koja su služila ljudima: imareti, česme, mostovi, džamije… Dokument kojim se opisuje vakuf se zove vakufnama. Ne zna se tačno kada je potpisana vakufnama za izgradnju Musafirhane u Fojnici – najstarijeg stambenog objekta (kuće) u Bosni i Hercegovini. Musafirhana je kuća za putnike namjernike. Pretpostavlja se da je fojnička musafirhana nastala krajem 19. stoljeća, a prema nekim izvorima, čak u 16. stoljeću, kada su se formirale mahala i džamija. Na krovu kuće se nalazila prikraćena piramida sa šiljkom, što je bio znak po kome je putnik mogao znati da se u toj kući može besplatno konačiti najduže tri dana, te u tom periodu dobiti besplatnu hranu za sebe i konja. U fojničkoj musafirhani su se čuvala dva rukopisna primjerka Kur’ana iz 1615. i 1648. godine. Jedan od ovih primjeraka, pisan 1648. godine, još je u Fojnici, dok se drugi poslije Drugog svjetskog rata našao u Dubrovniku. Unutrašnjost musafirhane je ispunjena starim stropnim drvenim rezbarijama, starim knjigama i predmetima. U vrtu musafirhane je voćnjak. Pored musafirhane, fojnički kraj je u periodu osmanske uprave imao pet vakufom podignutih hanova, koji su služili za smještaj putnika, a koji su svjedočanstvo gostoprimstva Bosanaca i Hercegovaca kroz historiju.