RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Facebook Instagram
Predmet koji u sebi objedinjava jevrejski život i tradiciju, postao je jedan od simbola judaizma.
Mezuza na dovratniku glavnog ulaza u Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine.
HomeObičaji Mezuza
Previous product
Prikaz Kušlat džamije u sokolovom gnijezdu - iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Džamija u zoni sokolova
Back to products
Next product
Jevrejski hram u Bijeljini. Muzeja Jevreja BiH.
Jevrejska meraja, mjesto nekadašnjeg zajedničkog hrama Aškenaza i Sefarda u Bijeljini

Mezuza


Domove Jevreja u Bosni i Hercegovini nekada je bilo vrlo lako prepoznati po mezuzama, malim ukrasnim kutijama koje su stajale na ulaznim vratima kuća. Iako mezuza doslovno znači dovratnik, označava svitak pergamenta, na kojem se rukom ispisuju dva odlomka iz Tore. Ispisani pergament pohranjuje se u kutijicu, koja se potom pričvršćuje na dovratnik vrata. Mezuza je micva – Božija zapovijed i njeno postavljanje vrši se prema propisu iz Tore. Propis nalaže da se mezuza postavlja na desni dovratnik svih vrata prostorija u kojima borave Jevreji, osim na vrata toaleta i kupaonica. Pričvršćuje se koso, svojim gornjim dijelom nagnuta prema unutrašnjosti prostorije. Te kutijice obično se postavljaju u visini dohvata ruke iz praktičnih razloga. Običaj je da se prilikom ulaska i izlaska iz prostorije vrhovima prstiju desne ruke dodiruje mezuza, a zatim usne. Njena prisutnost u domovima podiže svijest vjernika o sveprisutnosti Boga. Svakim njenim dodirivanjem vjernik se podsjeća na Božije zapovijedi i svoje moralne obaveze.

Često su ove kutijice u Bosni i Hercegovini bile prava mala umjetnička djela, čijoj se izradi i ukrašavanju posvećivala velika pažnja i ljubav. Izrađivane su od različitih, čak i vrlo vrijednih materijala, a najčešće od drveta, gline ili metala. Na mnogim kućama stajale su srebrene kutijice, sa malim staklenim prozorom. Pamte se i one sa velikom preciznošću rezbarene u drvetu. Danas se izrađuju i od plastike. Ukrašavane su različitim simbolima iz jevrejske tradicije i kulture. Obično je na njenom gornjem dijelu napisano slovo šin, što simbolizira riječ šadaj ili svemogući. Iako ih je Drugi svjetski rat gotovo sve uništio, sjećanja na one specifične i raritetne još su prisutna.

Izvori i literatura

Danon, Cadik. 1996. Zbirka pojmova iz judaizma. Beograd.

Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.

Samokovlija, Sonja. 2005. Običaji Jevreja. U: Običaji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja. Sarajevo: Međureligijsko vijeće BiH.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Categories: Običaji, Simboli Oznake: Običaji, Simboli
Podijeli
Facebook Twitter Pinterest linkedin Telegram
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Običaji, Simboli

Vremeplov

XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Facebook Instagram
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

Predmet koji u sebi objedinjava jevrejski život i tradiciju, postao je jedan od simbola judaizma.

  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Scroll To Top