Dolazak nove muslimanske godine

Kao polazište za računanje nove godine u islamu se uzima hidžra ili preseljenje poslanika Muhammeda iz Meke u Medinu. Taj čin se desio 622. godine prema gregorijanskom kalendaru. Hidžretska godina se među muslimanima u Bosni i Hercegovini obilježava na različite načine. Jedan od osnovnih običaja podrazumijeva svečano paljenje kandilja na džamijama, sa simbolikom ulaska svjetla u domove i prostore. Nova godina nastupa zalaskom sunca. Pored toga, u džamijama se pripremaju odgovarajući programi. Studenti vjerskih škola priređuju akademije posvećene raznim vjerskim velikanima. Akademije predstavljaju izuzetno važan doprinos kulturnom i vjerskom životu muslimana u Bosni i Hercegovini. Dolazak muslimanske nove godine praćen je i običajima vezanih uz domaćinstvo. Običaj je da se povodom nove godine kupi „nešto u kuću“ – u vidu neke kućne potrepštine ili osnovnih životnih namirnica. U pojedinim sredinama se kupovalo po sedam osnovnih životnih namirnica kao što su so, šećer, riža ili brašno… To bi se ostavljalo preko cijele godine da stoji, a potošilo bi se tek naredne nove godine zbog berićeta domaćinstva. Za muslimansku novu godinu se pravila halva. Ova slastica se pravi prženjem brašna na puteru/maslacu/ulju. Osim što je namijenjena da se njom zasladi ulazak u novu godinu, halva se dijeli komšijama i prijateljima kao dobronamjerna gesta. Pored ovih običaja, u džamijama se često priređuje mevlud, spjev o životu poslanika Muhameda. Po završetku mevluda, vjernicima se služi šerbe, a najmlađima se dijele šarene mevludske bombone kako bi u novoj godini što slađe učili i poštovali starije članove zajednice.