Mapa BiH |
Sarajevo |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Graditeljstvo, Ličnosti, Običaji, Suživot |
Vremeplov |
XVI st., XVII st., XVIII st., XIX st., XX st. |
Milodar za želju
Da li ste čuli za riječ “sadaka”Milosrđe? To je termin kojim se kod muslimana označava milosrđe ili dobročinstvo, koje spada u temeljne vrijednosti svih vjerskih zajednica koje žive na tlu Bosne i Hercegovine. Postoji jedno zanimljivo mjesto za ostavljanje milodara u Sarajevu, koje privlači vjernike svih vjeroispovijesti: turbeMauzolej Sedam braće. Ovaj mauzolej, koji pripada islamskom naslijeđu u Bosni i Hercegovini, privlači vjernike svih vjeroispovijesti koji imaju neispunjene želje. Njegovoj popularnosti doprinosi i predanje o osobama koje su u turbetu sahranjene: riječ je o osobama koje nisu bile braća po krvi, već braća po nesreći. Predanje kaže da je sedam ljudi, u različitim historijskim fazama grada Sarajeva, pogubljeno nevino. Prvi je na tom mjestu sahranjen jedan vojnik u službi sultana Fatih Mehmeda, koji je poželio ostati u Sarajevu. Mnogo godina kasnije su pokopana i dva derviša, koji su bili putnici, osumnjičeni i pogubljeni zbog nestanka novca iz blagajne Pašinih Saraja. Potom, tu su pokopana i četiri kapetana iz Posavine, čiji je zadatak bio da motre pokrete austrijske vojske i o tome obavještavaju vojnu komandu u Sarajevu. Dojava je izostala, a princ Eugen Savojski prešao je Savu i zapalio Sarajevo. Kapetani su osuđeni i pogubljeni, iako su pokušali dokazati da nisu mogli ništa učiniti da spase grad. Turbe je oko 1815. godine podigao Sulejman-paša Skopljak. Vremenom je ovo mjesto postalo mjesto molitve i sadake (milodara). Prema narodnom vjerovanju, na sedam prozora turbeta potrebno je ubaciti istu količinu novca, pomoliti se i zaželjeti želju. Potom treba otići drugim putem i šutjeti, a prvo što se čuje od prolaznika se može tumačiti kao odgovor na želju. Ovaj običaj uključuje i davanje priloga u obližnjoj katoličkoj Crkvi svetog Ante i Staroj pravoslavnoj crkvi na Baščaršiji, čime se ukazuje poštovanje prema, kako to Sarajlije kažu, tri Božije kuće.
Izvori i literatura
Odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH (Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana).
Kemura, Sejfudin. 1911. Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. Zemaljska štampa. Sarajevo
Bibanović, Zoran. Kultna mjesta u BiH kao vjera u moć izliječenja. Na: https://imep.ba/2018/10/27/zoran-bibanovic-new-voices-kultna-mjesta-bosne-i-hercegovine-kao-vjera-u-moc-izlijecenja-treci-dio/ (Pristup: 13.909.2020.)