Štamparija iz koje su dolazile prve hercegovačke lektire

Nastojanjem franjevaca, posebno biskupa fra Anđela Kraljevića i don Franje Milićevića, da nađu najbolji način kako bi obrazovali čitateljsko društvo u Hercegovini i potakli širenje prosvjete i kulture, došlo se do odluke da se kupi i osnuje štamparija u Mostaru. Otvaranje štamparije 1872. godine bio je presudan događaj za kulturni i prosvjetni preporod Mostara i Hercegovine uopće. To u isto vrijeme znači i početak izdavaštva u Hercegovini, koji se manifestirao pokretanjem novinarstva i udžbeničke literature. S tim u vezi, došlo je do utemeljenja kulturno-prosvjetnog rada. U štampariji je za vrijeme osmanske uprave odštampano dvadesetak knjiga. Svoj rad počela je štampanjem “Pravopisa za niže učione katoličke u Hercegovini“. U tom razdoblju u Mostaru i Hercegovini djeluje cijela plejada franjevaca, angažiranih ne samo u teološko-pastoralnom radu, nego i u književnosti, pedagogiji, historiji, filozofiji, muzici, etnografiji i etnologiji, a neki su se, potaknuti ljubavlju i milosrđem prema ljudima, prihvatili medicine. Zanimljivo je spomenuti da je u izdanjima ove štamparije još 1875. godine štampana knjiga „Robinson Kruso“ autora Daniela Defoa. Time, vrlo rano na ovom tlu, počinje štampanje lektire za djecu i omladinu.