RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Facebook Instagram
Do danas je sačuvan običaj zajedničkog, velikog iftara, dok se posebna pažnja pridavala iftaru za bolesne i siromašne.
Svi zvukovi i mirisi svetog mjeseca Ramazana
HomeObičaji Svi zvukovi i mirisi svetog mjeseca Ramazana
Previous product
Fotografije prve štamparije u Mostaru, arhiv Franjevačke teologije Sarajevo.
Štamparija iz koje su dolazile prve hercegovačke lektire
Back to products
Next product
Stara pravoslavna crkva u Sarajevu.
Stara pravoslavna crkva u Sarajevu

Svi zvukovi i mirisi svetog mjeseca Ramazana


U Bosni i Hercegovini se kroz historiju na različite načine oglašavao početak i prestanak ramazanskog, muslimanskog posta. Oglašavanje je podrazumijevalo ne samo informiranje građana o vremenu posta, već i o svim drugim ramazanskim ritualima. Ramazan je za muslimane mnogo više od zabrane konzumiranja hrane u periodu od zore do zalaska sunca; to je mjesec u kojem se važnost pridaje čistoći tijela, misli i njegovanju lijepih međuljudskih odnosa. Ovako je to nekada izgledalo… U svakom dijelu grada bio je zadužen po jedan čovjek za pozivanje na obrok i prekid posta – iftar ili za buđenje stanovništa na rani obrok za početak posta – sehur, koji se zvao munadija. Najduže se zadržala tradicija pucanja topa s gradskih zidina, a prvi pisani trag o ovom ramazanskom običaju je u svom Ljetopisu 1799/1800. godine zabilježio Mula Mustafa Bašeskija. Top se, ovisno o sredini, oglašavao u nekoliko navrata kako bi se signalizirao početak i kraj posta. Vjernici, nakon što čuju zvuk, mogu pristupiti obroku koji se zove iftar. U pojedinim mahalama su za buđenje bili zaduženi i posebni orkestri – bubnjari su obilazili svaku mahalu i udaranjem u bubanj, svirajući u zurne (zurle) – svirale od šimširova drveta s piskom od kokošijeg pera i pjesmama budili domaćice kako bi na vrijeme pripremile jelo za početak posta (sehur). Poslije zvuka topa, počinje uživanje u mirisima hrane i na stolove se serviraju ramazanski somuni, bamija, kadaif, hošaf ili kompot, sutlija ili puding od riže… Do danas je sačuvan običaj zajedničkog, velikog iftara, dok se posebna pažnja pridavala iftaru za bolesne i siromašne. Poslije iftara slijedi molitva (teravija) i sijelo koje se nerijetko nastavljalo duboko u noć, sve dok zvuk topa ne najavi novi ramazanski dan.

Izvori i literatura

Običaji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja u BiH. 2005. Sarajevo: MRV BiH.

Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Ramazan u tradiciji Bošnjaka. Preporod – Islamske informativne novine, Na: https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/4606-ramazan-u-tradiciji-bosnjaka (Pristup: 12.09.2020.)

Hangi, Antun. 1907. Život i običaji muslimana u BiH. Sarajevo.

Categories: Običaji, Praznici Oznake: Običaji, Praznici
Podijeli
Facebook Twitter Pinterest linkedin Telegram
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Janja

Priče o Naslijeđu

Običaji, Praznici

Vremeplov

XVII st.

Povezane priče ...

Levha u obliku ptice koju je napravio Mehemed Hadžimejlić. Fotografija: Meliha Teparić

Umjetnost lijepog pisanja

Kultura, Ličnosti
Close
Fotografija iz časopisa Novi Behar - pokazuje djecu i omladinu kojoj je Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet podijelilo bajramsko novo ruho.
Fotografija iz časopisa Novi Behar - pokazuje djecu i omladinu kojoj je Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet podijelilo bajramsko novo ruho.

Bajramsko novo ruho

Običaji, Praznici
Close

Određivanje molitvenog vremena

Običaji, Praznici
Close
Gajretov pjevački hor na prvoj Gajretovoj zabavi 1905. godine. Ovo je jedan od brojnih događaja koje je društvo „Gajret“ organiziralo s ciljem prikupljanja sredstava za rad društva i stipendiranje učenika. Ilustracija preuzeta iz Gajretove spomenice iz 1929. godine.
Pitomice „Gajretovog“ ženskog internata u Sarajevu sa svojom prefektom, gospođom Štefom Hromić. Ilustracija preuzeta iz Gajretove spomenice iz 1929. godine.

Gajret, braćo

Kultura, Ličnosti, Obrazovanje
Close

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Facebook Instagram
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.

Do danas je sačuvan običaj zajedničkog, velikog iftara, dok se posebna pažnja pridavala iftaru za bolesne i siromašne.

  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Scroll To Top