RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Jedna od najboljih lekcija o suživotu Jevreja i muslimana napisana je u Sarajevskoj megili.
Peticija koju je protiv Ruždi-paše potpisalo 249 najuglednijih sarajevskih muslimana. Iz privatne arhive Elija Taubera.
Home Praznici Sarajevski Purim kao lekcija o suživotu
Razglednica sa aron hakodešom iz Muzeja Jevreja. Arhiv Bosne i Hercegovine.
Besiman tov, banjalučki Sefardi!
Back to products
Zgrada u kojoj je djelovao Jevrejski srednji teološki seminar. Fotografija prikazuje njenu devastaciju za vrijeme Drugog svjetskog rata. Muzej Jevreja BiH.
Jevrejski srednji teološki seminar u Sarajevu

Sarajevski Purim kao lekcija o suživotu


Jevreji od davnina slave Purim u znak sjećanja na spas perzijskih Jevreja od uništenja. Međutim, mnoge jevrejske zajednice širom svijeta proslavljaju i svoj lokalni Purim, kao dan sjećanja na spasenje od nesreće koja je prijetila cijeloj zajednici ili njenim pojedincima. U svijetu je trenutno poznato oko stotinu takvih Purima, a jedan od njih je i Sarajevski.

Svake godine u oktobru, sarajevski Jevreji proslavljaju svoj Purim. To je jedan od najradosnijih praznika kojim se prisjećaju spasenja svojih predaka, ali i događaja koji je muslimane i Jevreje Sarajeva zauvijek povezao. Ovaj historijski događaj opisan je u priči Sarajevska megila, koju je napisao Moše Atijas, poznatiji kao Zeki-efendija, koja se čita prilikom proslavljanja ovog blagdana.

Pod neosnovanom optužbom da su krivi za smrt travničkog derviša, konvertita s judaizma, bosanski namjesnik Ruždi-paša 1819. godine zarobio je i na smrt osudio dvanaest najuglednijih sarajevskih Jevreja. Među njima je bio i tadašnji glavni sarajevski rabin Moše Danon, koji je smatran duhovnim vođom. Za njihove glave valija je tražio ogromnu otkupninu, koju čitavo Sarajevo nije moglo sakupiti u tako kratkom roku, a kamoli sami Jevreji. Čuvši za tešku i bezizlaznu poziciju u koju su stavljene njihove komšije, sarajevski muslimani odlučili su reagirati. Pokazavši svoju građansku hrabrost i solidarnost, organizirali su oštru i odlučnu pobunu protiv Ruždi-paše. Pobuna je rezultirala oslobađanjem zatočenih Jevreja, a potom i smjenjivanjem Ruždi-paše sa ove pozicije. Oslobođeni taoci, uz pratnju svih okupljenih Jevreja, otišli su u hram i molitvom proslavili Dan svog spasenja, koji se danas proslavlja kao praznik slobode – Sarajevski Purim. Spašavanjem najistaknutijih članova jevrejske zajednice u Sarajevu spašena je ukupna jevrejska zajednica, koja bi se pogubljivanjem njenih najuglednijih članova zasigurno raspala i raselila tražeći zaštitu na nekom drugom mjestu.

Saznaj više

Kontinuitet dobrosusjedskih odnosa još jednom je potvrđen, i to povodom 200-te godišnjice ovog događaja, kada su u njegovom obilježavanju 2019. godine zajednički učestvovale Jevrejska opština Sarajevo i Islamska vjerska zajednica u BiH, želeći time još jednom naglasiti da je suživot muslimana i Jevreja u BiH oduvijek sastavni dio društvene stvarnosti, te da je takav ostao do danas.

Purim je posebno radostan praznik za djecu, jer kod bosanskih Sefarda postoji i običaj purimluka – davanja poklona u novcu ili slatkišima. Pored toga, njeguje se i običaj maskiranja, koji potječe još iz srednjeg vijeka, pa je to prilika za mnoge da nakratko postanu neko drugi i time ostvare svoje skrivene želje. Za vrijeme Purima, igra se i Purimšpil, igrokaz, kratka pozorišna predstava, koja na komičan način oslikava događaje prilikom spašavanja jevrejskog naroda.

Izvori i literatura

Nikolić, Danilo, ed. 2004. Sarajevska Megila. Jevrejska opština Sarajevo. Sarajevo.

Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Categories: Dobročinstvo, Praznici, Suživot Tags: Dobročinstvo, Praznici, Suživot
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Sarajevo

Priče o Naslijeđu

Dobročinstvo, Praznici, Suživot

Vremeplov

XIX st., XXI st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Jedna od najboljih lekcija o suživotu Jevreja i muslimana napisana je u Sarajevskoj megili.