Ko se jednom napije vode s Baščaršije

Taj nikad iz Sarajeva otići neće. Legenda koja govori o sarajevskim česmama se danas popularno vezuje za česmu uz harem Gazi Husrev-begove džamije. Opjevanu sarajevsku česmu čine dvije slavine – takve česme se nazivaju čifte ili dupla česma. Česma je, kao i džamija, nastala u prvoj polovini 16. stoljeća. U istom kompleksu se nalaze i drugi izvori vode: šadrvan za abdest u otvorenom prostoru i zatvoreni objekti koji se zovu abdesthane. Sarajevske česme, šadrvani i sebilji su nicali često uz hareme džamija, kako bi vjernici prije molitve mogli obaviti vjersko pranje za obavljanje molitve koje se u islamu zove abdest. O važnosti kulta vode u životu bosanskohercegovačkih muslimana svjedoče i natpisi ispisani arapskim pismom na stropu ovog šadrvana: “Sve što živi, potječe iz vode“. To dodatno potvrđuju bilješke Evlije Čelebije iz sredine 17. stoljeća, koje kažu da u Sarajevu ima više od 110 česama koje nemaju lule, nego teku poput selsebila (rajskog izvora). Većina sarajevskih česmi nosi ime prema naselju u kojem se nalazi: pod Alifakovcem, na Alifakovcu, na Natkovačima, na Budakovićima, Bistrička česma ili prema džamiji ili tekiji uz koju su izgrađene: česma Jedileri, česma uz Begovu džamiju… Ponekad česme imaju i vlastito ime: Sumbul česma, Džamijica, Feredžuša. Čifte česma ispred Gazi Husrev-begove džamije, iako nema neko specifično ime, jedan je od simbola Sarajeva i mjesto koje u periodu ljetne suše mami osmjehe i osvježava ljude svih generacija i vjeroispovijesti.