Berit mila – obrezivanje kao savez Boga i Jevreja

Kada se u jevrejskoj porodici rodi muško dijete, ukoliko ga žele odgojiti kao Jevreja, roditelji su dužni ispuniti jednu od najstarijih zapisanih micvi, berit mila – obrezivanje. Berit mila postala je simbol jevrejstva i predstavlja jedan od njegovih temelja. Obrezivanje muškog djeteta obavlja se osmog dana djetetovog života. Za razliku od mnogih drugih obreda u judaizmu, može se obavljati čak i na Šabat i Jom kipurDan pomirenja. Predstavlja jedinstvenu zapovijed, jer nalaže dvadesetčetverosatni post, koji se pretvara u veliki dan pokajanja, ali i pomirenja sa Bogom i ljudima. To je dan priznanja svih propusta, grijehova i bezakonja, dan pokajanja za sve, kako pojedinca tako i zajednicu. . Iako obrezivanje može obaviti svaki Jevrej, pa čak i žena u odsustvu muškarca, nekada je bilo uobičajeno da to obavlja mohel. Moheli su bili ritualni stručnjaci koji su obrezivanje vršili u skladu sa vjerskim propisima, a obično su bili priznati od rabina. U pojedinim mjestima u Bosni i Hercegovini ulogu mohela obavljale su osobe potpuno neočekivanih zanimanja, poput kujundžije Eliezera Pape u Travniku. Postupak se obično izvodio u sinagogi ili roditeljskoj kući. Prilikom obrezivanja korišten je poseban pribor poput noža-britve i stezaljke, a sinagoge su imale i posebne stolice za obrezivanje. U starom hramu u Sarajevu, koji je nosio naziv Il Kal Grandi, nekada su stajale dvije spojene stolice za berit mila. Jedna stolica bila je namijenjena za padrinu – kuma koji je držao dijete tokom obrezivanja, a druga za proroka Elijahu.

U Bosni i Hercegovini je to stoljećima bio jedan od najradosnijih porodičnih događaja, kada se priređivalo slavlje sa bogatom gozbom. Običaj je da se tog dana djetetu da ime, a ono se od prisutnih darovalo novcem koji se prikupljao na posebnoj tacni. Muškarac koji nije obrezan, a koji želi prihvatiti judaizam kao svoju vjeru, obavezan je izvršiti i obrezivanje bez obzira na svoje godine.