RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Tetovaža kao poruka

Tetovirana djevojka u narodnoj nošnji, sa jasno vidljivom ornamentikom. Franjevačka teologija Sarajevo.
Home Običaji Tetoviranje katolika u BiH, poznato i kao sicanje
Fotografija Gospe Lipničke, arhiv Franjevačke teologije Sarajevo
Čudotvorna slika Gospe Lipničke
Back to products
Prikaz Kušlat džamije u sokolovom gnijezdu - iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
Džamija u zoni sokolova

Tetoviranje katolika u BiH, poznato i kao sicanje


Tetoviranje na teritoriji Bosne i Hercegovine ima izuzetno dugu tradiciju. Dolaskom Osmanlija ovaj običaj se sreće kod katolika, uglavnom u srednjoj Bosni, i ima religijsku funkciju. Razlozi za to su podsjećanje na vjeru iz koje potječu i održavanje vjerskog identiteta. Tetovirale su se šake, čelo, podlaktica, dio tijela između članaka prstiju i članci prstiju, korijen nosa, zapešće, prsa pa čak i nadlaktica. Tetovirana su muška i ženska djeca od treće do osamnaeste godine, i to na blagdane Svetog Josipa, Blagovijest, Veliki petak i u Korizmeno vrijeme. Sam događaj oslikavanja tijela za jednu porodicu predstavljao je svečanost. Izvršiteljice (tattoo majstorice) obično su bile starije, iskusnije i tehnički umješnije žene, koje su poznavale geometrijske poteze tetovažnih motiva. Najčešći ukras bio je križ i njegove raznovrsne stilizacije. Prije nego što bi se načinila smjesa za punktiranje, odnosno bojenje kože, nacrtala bi se skica. Smjesa bi se potom nanosila brzim ubodima igle. Gradivni sastojak smjese činilo je crnilo priređeno od čađi luči. Koristio se i barut, ugljeni prah, smola bora koja bi se skupljala na plati, zatim voda, med ili majčino mlijeko. Ponegdje se osnovna sirovina stapala s rakijom ili stočnim mlijekom, petrolejem ili čak s mašću. Iako običaj lagano nestaje, i dalje se mogu sresti starije katolkinje koje imaju tetovirane križeve i njegove stilizacije na rukama i radosno svjedoče o ovom običaju.

Izvori i literatura

Herceg, Toni. Tetovaže katolika u srednjoj Bosni – simbolički ornament duha i tijela. Hum 11, 2017.

Truhelka, Ćiro. Tetoviranje Hrvata Katolika u Bosni i Hercegovini. U: Glasnik zemaljskog muzeja 3, 1896.

Category: Običaji Tag: Običaji
Share:
  • Additional information
Additional information
Priče o Naslijeđu

Običaji

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Tetovaža kao poruka