Šabat šalom!

Možete li zamisliti zadovoljstvo i sreću vjernika koji Šabat, svoj najveći praznik, dočekuje svake sedmice? Slijedeći Božiju zapovijed, Jevreji se subotom na Šabat suzdržavaju od svakog fizičkog rada. To je dan odmora i slavlja, posvećen Bogu, porodici i molitvama. Ne samo da je čovjek dužan odmoriti sebe, nego i sve one koji se nađu pod njegovim krovom. Počinje u petak sa zalaskom sunca, a završava sljedećeg dana kada padne noć.

U Bosni i Hercegovni se od davnina prakticirao običaj da žene petkom ostaju kod kuće pripremajući sve potrebno za dvadesetpetosatni odmor. Kako je jedna od glavnih zabrana paljenje vatre subotom, one su petak provodile u pripremanju jela koja će se jesti tokom praznika. Taj jelovnik u prošlosti je bio veliki izazov. Morao je biti bogatiji nego radnim danima i bez obzira na vremenske uvjete jestiv narednog dana.

Dok su muškarci na vjerskoj službi u sinagogi, žene kod kuće svečano postavljaju sto i tačno u vrijeme početka Šabata pale šabatne svijeće, izgovarajući nad njima blagoslov. Po povratku iz sinagoge, muškarci se pozdravljaju sa šabat šalom – miran šabat, te započinju svečanu večeru blagoslovom nad čašom vina. Žene za šabatnu večeru peku dvije pletenice hljeba – hale. Domaćin nakon blagoslova lomi hale i dijeli ih ukućanima, koji ih umaču u so. Običaj je da se za stolom tokom večere pjevaju pobožne pjesme, a pjesma i veselje nastavljaju se tokom čitavog praznika. Subotom ujutro se odlazi na molitve u sinagogu. Jedna od micvi koja je prakticirana i u Bosni i Hercegovini jeste priređivanje trećeg subotnjeg obroka u sjedištu zajednice ili u učionici pri sinagogi. Nakon večernje molitve, održava se havdala – odjeljivanje Šabata od ostatka sedmice i opraštanje s njim. Ovim obredom obilježava se kraj svetosti Šabata i nastupanje običnih šest radnih dana.