Mapa BiH |
Tuzla |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Graditeljstvo, Kultura |
Vremeplov |
XIX st., XX st. |
Aškenazi – evropski dašak Tuzle
Tuzla je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini koji se mogao pohvaliti većim brojem Aškenaza od Sefarda. Do općeg porasta broja Jevreja u ovom gradu dolazi nakon uspostavljanja austro-ugarske vlasti, kada Bosnu i Hercegovinu masovno naseljavaju Aškenazi. Doseljavali su se iz različitih krajeva tadašnje Habsburške monarhije, manje iz njemačkih i mađarskih područja, a najvećim dijelom iz slovenskih pokrajina. Poznavanje nekog slovenskog jezika omogućilo je ovim doseljenicima brzo uspostavljanje kontakata, a potom i njihovu asimilaciju sa domaćim stanovništvom. Kako su u Tuzli već od ranije živjeli i Sefardi, to je uslovilo postojanje dvije odvojene jevrejske općine i hrama. Godine 1885. osnivaju svoju aškenašku općinu.
Monumentalna aškenaška sinagoga sagrađena je 1904. godine. Nalazila se do Klostera sa jedne, i Turalibegove džamije sa druge strane. Svi građani Tuzle, ne samo Jevreji, zvali su je templ što znači hram. Na razglednici iz austro-ugarskog perioda zapažamo da je to bila izdužena građevina sa visokim i uskim prozorima, te dva tornja koji podsjećaju na crkvene zvonike. Tuzlanska aškenaška jevrejska općina imala je tri visokoobrazovana rabina: dr. Špicera, dr. Klajna i dr. Hinko Urbaha, koji je kasnije postao i nadrabin aškenaške općine u Sarajevu. Aškenaški templ početkom Drugog svjetskog rata doživio je sudbinu naroda koji se u njemu molio. Demoliran i zapaljen, fašističkim vlastima služio je kao konjušnica. Ostaci sinagoge, preciznije samo njene zidine, srušene su po završetku rata. Danas je na njenom mjestu objekat potpuno drugačije namjene.
Često se zna kazati da su upravo Aškenazi, kao narod koji je došao iz već moderne Evrope u Tuzlu, donijeli dah evropskog života. Bili su internacionalni faktor koji je ovu sredinu povezivao sa svijetom. Svoje privatne i društvene akcije usmjeravali su ka poboljšanju općeg kvaliteta života i zajedničkog dobra u ovom gradu. Otvaranjem prvih modernih solana, rudnika uglja, pilana i pivara, ostavili su neizbrisiv doprinos kulturnom, ekonomskom i privrednom razvoju grada.
Izvori i literatura
Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
Hadžibegović, Ilijas. 1988. Etnička struktura stanovništva Tuzle u vrijeme austrougarske vladavine (1878 – 1918.999). U: Prilozima Instituta za istoriju. br. 24. Sarajevo.
Hadžibegović, Ilijas. 2004. Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća. Sarajevo.
Hasanhodžić, Anisa; Rustemović, Rifet. 2015. Tragovima naših komšija: Jevreji u Bosni i Hercegovini i holokaust. Sarajevo.
Juzbašić, Dževad. 2002. Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom. Sarajevo.
Londrc, Benjamina. 2017. Pravni polažaj jevrejske zajednice u BiH od 1918. do 1945. godine. Sarajevo.
Mujbegović, Vera. 2008. Tuzla moje mladosti. Beograd.
Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.