Džamija u zoni sokolova

Kada se putopisac Evlija Čelebija penjao na srednovjekovni grad Kušlat, smješten na putu između Drinjače i Zvornika, zapisao je: „To je okrugao kameni grad na obali rijeke Jadar, na litici koja se diže do neba. Čovjek se ne usuđuje da pogleda dolje u udolinu, gdje rijeka tekući huči kao gmrljavina“. Na Kušlatu je za vrijeme osmanske uprave bila vojna utvrda, dok je Podkušlat bilo naselje civilnog stanovništva, sa infrastrukturom koja je pratila potrebe tadašnjeg društva. Na vrhu stijene niče i džamija, za koju se pretpostavlja da je izgrađena između 1460. i 1480. godine. Prema predanjima, u sušnim godinama je stanovništvo Podrinja na Kušlatu obavljalo kišne molitve. Unutrašnja džamijska dekoracija je izvedena u drvetu. Do ovog objekta može se doći samo pješačenjem uz uske i vijugave podrinjske stijene. Ime Kušlat, prema jednom predanju, potječe od imena bosanske plemićke porodice Kuršlatovića. U narodu je poznata i priča da je tvrđava Kušlat ime dobila po ptičijem gnijezdu ili gnijezdu sokolova, na čijem je mjestu napravljena džamija. Motiv sokola na Kušlatu je prisutan u vezu i rukotvorinama žena iz ovoga kraja. Jedna od legendi o ovoj džamiji kaže kako su mještani kroz historiju pokušavali rastaviti džamiju i spustiti je u dolinu rijeke Jadar. Međutim, nakon što bi to uradili, ujutro bi džamija ponovo bila na istom mjestu: na vrhu Kušlata, gdje i danas stoji.