Mapa BiH |
Stolac |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Hodočašće, Ličnosti, Suživot |
Vremeplov |
XIX st., XXI st. |
Grob pravednika Moše Danona, mjesto hodočašća
Da li ste znali da se jedino svetilište Jevreja u Evropi nalazi u Bosni i Hercegovini, u mjestu Krajišina nedaleko od Stoca? To je grob rabina Moše Danona. Do Drugog svjetskog rata, poslije Zapadnog zidaZid plača ili jednostavno Kotel – zid. Najsvetije mjesto svih Jevreja koje se nalazi u Jerusalemu, bilo je to najznačajnije mjesto hodočašća koje su pohodili evropski Jevreji.
Moše Danon bio je glavni sarajevski rabin koji je proučavanjem i prakticiranjem kabale postigao ugled svete, čudotvorne osobe. Njemu se lokalno jevrejsko stanovništvo obraćalo za pomoć i savjet u neizvjesnim životnim trenucima. Po kazivanjima, rabin je više puta u svom savjetodavnom i proročanskom djelovanju pokazao uspjeh, pa je zbog toga uživao veliko poštovanje. Oslovljavan je hebrejskom riječju “rav“, što znači duhovni vođa. Njegov značaj posebno je došao do izražaja 1819. godine. Pod neosnovanom optužbom da su krivi za smrt travničkog derviša, konvertita s judaizma, bosanski namjesnik Ruždi-paša zarobio je i na smrt osudio jedanaest najuglednijih sarajevskih Jevreja. Među njima je bio i rabin Moše Danon. Zarobljeni Jevreji oslobođeni su zahvaljujući organiziranoj i oštroj pobuni komšija muslimana. Ovaj događaj opisan je u historijskoj priči “Sarajevska megila” i sarajevski Jevreji ga već dvije stotine godina proslavljaju kao praznik slobode – Sarajevski Purim.
Mnogi su oslobađanje zatočenih Jevreja pripisali božanskoj intervenciji i svetosti rabina Danona, koji se još u zatvoru zavjetovao da će pred kraj života otići u Svetu zemlju da tamo umre. Deset godina nakon oslobođenja krenuo je na put u Jerusalem, kako bi ispunio svoj zavjet. Prije polaska poručio je da, ako ga smrt na tom putu prestigne, bude sahranjen na mjestu na kojem ga je zatekla. I zatekla ga je nadomak Stoca.
Svojim oblikom ovaj nadgrobni spomenik podsjeća na stećak. O njemu i okolnom prostoru generacijama, gotovo već dva stoljeća, brine muslimanska porodica Medar. Ostali su dosljedni obećanju svojih predaka da se grob pravednika mora održavati. Svake godine u junu, iz pijeteta prema njegovoj ličnosti, Jevrejska zajednica BiH organizira posjetu njegovom grobu. Kao jedno od najznačajnijih mjesta u duhovnoj i materijalnoj kulturi jevrejskog naroda, nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Saznaj više
U okviru ovog hodočasnog mjesta nalaze se još kuća za molitvu te prostor žaljenja sa klupama i malom nišom, gdje hodočasnici čitaju “Sarajevsku megilu”. Pored domaćih vjernika i vjernika iz susjednih zemalja, njegov grob ponovo sve češće hodočaste i Jevreji iz svijeta. Na grobu se izgovora posebna molitva na ladino jeziku, te ostavljaju kamenčići.
Kod Jevreja nije običaj ostavljati cvijeće i svijeće na grobu pokojnika. Jevreji umjesto toga na grob stavljaju kamenčiće. Oni se ostavljaju u znak sjećanja na dušu umrlog, koja je vječna poput kamena. Osim vjernika Jevreja, na ovo mjesto nerijetko dolaze i pripadnici drugih religija, vjerujući da će im duh rav Moše Danona pomoći u ispunjenju želje.
Izvori i literatura
Levi, Moric. 1996. Sefardi u Bosni. Sarajevo.
Nikolić, Danilo, ed. 2004. Sarajevska Megila. Jevrejska opština Sarajevo. Sarajevo.
Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
Rizvanbegović, Izet. 1956. Stari jevrejski narodni spomenik na Krajišini kod Stoca. U: Naše starine. br.3. Sarajevo.
Tauber, Eli. 2016. Zeki Effendi. Sarajevo.
Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.