RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
Menu
RELIGIOSKOP
Historijski Muzej BiH
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum
Gradnja sinagoge smatra se bogougodnim djelom, stoga su mnogi svojim materijalnim ili fizičkim doprinosom željeli učestvovati u tom činu.
Travnička sinagoga Il kal santo. Muzej Jevreja BiH.
Travnička sinagoga Il kal santo. Iz privatne arhive Elija Taubera.
Memorandum Sefardske jevrejske opštine u Travniku. Arhiv Bosne i Hercegovine.
Pečat Jevrejske opštine Travnik. Arhiv Bosne i Hercegovine.
Home Običaji Iz života travničke sinagoge Il kal santo
Iluminacija iz Sarajevske hagade koja prikazuje seder večeru. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Dogodine u Jerusalemu!
Back to products
Ketuba – bračni ugovor iz 1933. godine. Muzej Jevreja BiH.
Mazel tov mladenci!

Iz života travničke sinagoge Il kal santo


Judaizam uči da se molitva Bogu može obavljati bilo gdje, u sobi ili na otvorenom. Međutim, iz potrebe za stvaranjem duhovnog središta oko kojeg će se okupljati, svaka, pa i ona najugroženija i najmanja jevrejska zajednica, nakon doseljavanja u neko mjesto ubrzo je gradila sinagogu. Gradnja sinagoge smatrana je „micvom“ – bogougodnim djelom i često je u bosanskohercegovačkim sredinama zahtijevala velika odricanja članova jevrejskih općina.

Takav slučaj bio je i sa sinagogom u Travniku – Il kal santo, poznatom i kao Kalkadoš, čija je gradnja završena 1768. godine. Prema predanju, sagradili su je sami članovi jevrejske općine. Poslije popodnevne molitve minha, svi muškarci stariji od 13 godina ostajali su na gradilištu i radili na izgradnji sinagoge sve do večernje molitve arvit. Pored toga što su na ovaj način ispunjavali micvu, njihov dobrovoljni rad bio je i svojevrsna štednja za ne baš bogatu jevrejsku populaciju u Travniku.

Od tada pa do Pesaha 1941. godine, u hramu su se redovno održavali obredi kojima je prisustvovao veliki broj vjernika. Uprkos svim razlikama, vjerskim obredima u ovoj sefardskoj sinagogi prisustvovali su i Aškenazi. Te razlike, pored ostalih, očitovale su se i u obredu za spomen duša, koji se naziva mazkir. Sefardi su ga obavljali svakog Šabata, a Aškenazi četiri puta godišnje, i to na posebne dane. Tim povodom, 1927. godine jedan od sefardskih vjernika sarkastično je zabilježio da je Travnik možda jedini grad pod nebom u kojem se aškenaški mazkir moli u prisustvu najvećeg dijela Sefarda, i to pod vođstvom sefardskog hazana, samo zbog nekolice Aškenaza.

Da su nekada i ne baš tako davno Jevreji živjeli u Travniku i uveliko doprinosili njegovom bogatom životu, svjedoči još samo travničko jevrejsko groblje, smješteno u jugozapadnom dijelu grada zvanom Bojna.

Saznaj više

Travnička jevrejska općina po važnosti i brojnosti bila je odmah iza sarajevske. Najstariji spomenik na travničkom jevrejskom groblju datira iz 1762. godine, pa se pretpostavlja da se Jevreji u većem broju nastanjuju na području Travnika prije ove godine.

U Travniku je, pored Kalkadoš sinagoge, postojao još jedan hram, i to privatni, u kući Moise Saloma-Muške, u Gornjoj čaršiji. U ovom se hramu bogosluženje održavalo samo subotom.

Izvori i literatura

Arhiv Bosne i Hercegovine. Nesređena građa.

Agačević, Rusmir. 2013. Snovopriče o Aškenazima i Sefardima travničkim. Zagreb.

Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.

Pinto, Avram. 1987. Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.

Categories: Graditeljstvo, Običaji Tags: Graditeljstvo, Običaji
Share:
  • Additional information
Additional information
Mapa BiH

Travnik

Priče o Naslijeđu

Graditeljstvo, Običaji

Vremeplov

XVIII st., XX st.

100 priča iz mozaika kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine o doprinosu četiri monoteističke religije razvoju Bosne i Hercegovine.

ADRESA

Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Pogledajte lokaciju na mapi
KONTAKTI

TEL/FAX: +387 33 226 098
RECEPCIJA: +387 33 210 416
EMAIL: histmuz@bih.net.ba

www.muzej.ba

PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
2020 religioskop.ba. All rights reserved. DOC.BA.
Historijski Muzej Bosne i Hercegovine.
  • O projektu
  • Rječnik pojmova
  • Impressum

Gradnja sinagoge smatra se bogougodnim djelom, stoga su mnogi svojim materijalnim ili fizičkim doprinosom željeli učestvovati u tom činu.