Mapa BiH |
Višegrad |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Simboli |
Vremeplov |
XVI st., XVII st., XX st. |
Davidova zvijezda
Općeprihvaćen i univerzalni simbol judaizma je zvijezda, koja je svoje ime dobila po kralju Davidu. Davidova zvijezda ima bitnu ulogu u životu Jevreja i čini važnu sponu između sadašnjeg života i dugogodišnje historije jevrejskog naroda. Ova šestokraka zvijezda u drevna vremena nije predstavljala isključivo simbol judaizma. Koristili su je mnogi narodi. Tek njenom zloupotrebom za vrijeme Drugog svjetskog rata, Davidova zvijezda uspostavlja svoju čvrstu i neraskidivu vezu sa judaizmom.
Od 17. stoljeća Davidove zvijezde počinju se postavljati na vanjske fasade sinagoga kako bi se označilo mjesto slavljenja Boga. Tim postupkom, ovaj simbol postepeno je poprimao snagu koju u kršćanstvu ima križ.
Izgradnjom prve sinagoge u Sarajevu krajem 16. stoljeća, te kasnije razvojem jevrejske sakralne arhitekture, simbol Davidove zvijezde proširio se u svim sredinama Bosne i Hercegovine u kojima su živjeli Jevreji. Proste ili stilizirane, najčešće prisutne na fasadama objekata, vjerno su historijsko svjedočanstvo o višestoljetnoj prisutnosti i životu Jevreja, čak i tamo gdje ih danas više nema. Jedan od takvih primjera je i Davidova zvijezda na ulaznoj kapiji u Jevrejsko groblje, kao simbol nekadašnjeg postojanja Jevreja u Višegradu.
Da li ste znali da neki od glavnih junaka Andrićevog romana “Na Drini ćuprija”, Lotika Celermajer, Debora i Abraham Ciler, počivaju upravo na ovom Jevrejskom groblju u Višegradu?
Izvori i literatura
Danon, Cadik. 1996. Zbirka pojmova iz judaizma. Beograd
Gotovac, Vedrana. 1987. Sinagoge u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
Ravlić, Ivan. 2008. Izložba sakralnih i religioznih eksponata vjera na teritoriju Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
Samokovlija, Sonja. 2005. Običaji Jevreja. U: Običaji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja. Sarajevo: Međureligijsko vijeće BiH.
Tauber, Eli. 2007. Ilustrovani leksikon judaizma – istorija, religija i običaji. Sarajevo.