Mapa BiH |
Konjic, Sarajevo |
---|---|
Priče o Naslijeđu |
Običaji, Praznici |
Vremeplov |
XVIII st. |
Određivanje molitvenog vremena
Zašto nam je važno mjeriti vrijeme? Mjerenje vremena u islamu je važno zbog toga što su vjerski obredi vremenski precizirani. U bosanskom jeziku za obavljanje molitve se koristi riječ „klanjanje“. NamazMolitva se obavlja pet puta dnevno, prema odrednicama koje prate lunarno (mjesečevo) računanje vremena. Početak namaza oglašava se ezanomPoziv za molitvu. Osobe koje se bave mjerenjem i računanjem vremena zovu se muvekitiDžamijski službenik koji utvrđuje tačno vrijeme za 5 dnevnih molitvi . Oni su morali poznavati osnove astronomije i matematike. Za računanje vremena za molitvu su se kroz historiju koristili razni astrološki instrumenti: astrolabi, sunčani i mehanički satovi. Najomiljeniji instrument za tačno određivanje vremena koji se koristio u Bosni i Hercegovini je rub-tahta (ili kvadrant), instrument koji su izrađivali astronomi različitih vjeroispovijesti. Rub-tahta je ravna ploča u obliku četvrtine kruga. Instrument iz Konjica, iz sela Parsovići, jedan je od deset primjeraka rub-tahti koje su sačuvane u Bosni i Hercegovini. Napravio ju je Emin, sin Omera, 1794/1795. godine. Naučnici smatraju da je napravljena u nekoj domaćoj radionici, a kao materijal za njenu izradu korišteno je drvo. Poslije nanošenja laka na drvo, na instrumentu su iscrtavane linije, oznake i natpisi. Vanjske dimenzije su 148 x 168 mm, a debljina je 22 mm. Ovaj, po dimenzijama mali predmet, specifičan je po tome što je imao na sebi ispisane mjesece julijanske, sunčane godine. Pomoću rub-tahte se određivao i pravac KibleSmjer okretanja muslimana za vrijeme molitve, prema kojem muslimani trebaju biti licem okrenuti tokom molitve. Također, na ovom instrumentu su ispisana i sazvježđa. Rub-tahta ima i svoju torbicu za nošenje na ramenu, a uputa za upotrebu je ispisana na samom instrumentu.
Saznaj više
Pet dnevnih namaza (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija) spadaju u obaveze svakog punoljetnog muslimana. Osim ovih obaveznih, postoje i namazi koji nisu obavezni pojedincu, već zajednici (džemat)zajednica, zajednička molitva, ali i dobrovoljni namazi. Obilježje islamskog kalendara je da godina uvijek traje 12 mjeseci, a mjeseci nisu povezani s godišnjim dobima i odmiču se od svake solarne godine za 11 do 12 dana. Kalendar se približno svakih 33 lunarnih godina vraća u poziciju koju je imao u odnosu na solarnu godinu. Kako je vrijeme svaki dan različito, tako je i satove bilo potrebno „namiještati“. U gradovima koji su imali javne satove na kulama, to se izvodilo po uputama koje su davali muvekiti – to su bile tablice koje je muvekit izrađivao za svaki dan.
Izvori i literatura
Mulahalilović, Enver. 1988. Vjerski običaji muslimana u BiH. Sarajevo
Mulaomerović, Jasminko. 1983. Jedan stari astronomski instrument iz Konjica. U: Hercegovina, časopis za kulturno i istorijsko naslijeđe. Mostar.
Mulahalilović, Jasminko. 1987. Kvadranti u Bosni i Hercegovini. U: Anali Gazi Husref-begove biblioteke. Sarajevo.
Mulahalilović, Jasminko. 1990. Muvekithane, muvekiti i mjerenje vremena. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. XV-XVI. Sarajevo.