Napredak: u službi čovjeka

Dolazak Austro-Ugarske Monarhije u Bosnu i Hercegovinu donosi korjenite promjene u društvu, posebno je potrebno istaći da u tom periodu osnažuje djelovanje Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Već duži vremenski period bilo je potrebno da se pronađu mehanizmi kojima bi se pružila podrška mladima za kvalitetno obrazovanje, prije svega sa financijskog aspekta. Kao jedan od tih mehanizama su osnivanja društava kojima je poticanje obrazovanja bio osnovni cilj. Prvo takvo društvo je 1902. godine osnovano u Mostaru pod nazivom “Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike”, a drugo, iste godine u Sarajevu pod nazivom “Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i trgovinu”. Sarajevsko društvo 1904. godine u naziv dodaje riječ “Napredak”. Ubrzo se uviđa da djelovanje dvaju društava nije pragmatično i da bi se bolji učinak mogao ostvariti sa jednom institucijom, tako da se ova društva 1907. godine ujedinjuju. Naziv “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” se koristi od 1914. godine i do 1949. godine je školovao i pomagao oko 16 000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog. Pored pomenutih nobelovaca tu su brojna poznata imena: umjetnici Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop, itd. Arhitekturu Sarajeva krase Napretkova secesijska palača iz 1913. godine, đački dom Kralj Tomislav i dom kulture u Novom Sarajevu, a dao je i svoj doprinos arhitekturi Tuzle, Zenice, Bugojna, Travnika, Viteza, i dr. bh gradova, u funkciji višenamjenskih domova.